Kilava poljoprivreda Srbije - vladajuća ekipa bez strategije
Ekstremno toplo leto drastično je umanjilo rod poljoprivrednih useva.
Foto: 021.rs
Kukuruza je manje za 22, suncokreta za 23, a soje čak za 35 odsto u odnosu na prinos poslednjih sezona. Bitno je manje povrća i voća, a i kvalitet je slabiji nego što je uobičajeno.
Nepogoda je uspela da smanji proizvodnju ratarskih useva kojom smo se decenijama dičili i koja čini ogromnu glavninu od otprilike 1,2 milijarde izvoznog suficita agrara Srbije.
Međutim, nepogoda je samo otkrila površinske slabosti srpske poljoprivrede - problemi su mnogo dublji i upečatljivo se ispoljavaju kroz statistiku ishrane građana u zemlji gde čak 534.000 porodica prihode stiče jedino bavljenjem agrarom.
Mesni post
Građanin Srbije godišnje konzumira tek 39 kilograma mesa svih vrsta, naspram 83 kilograma prosečnog Evropljanina. Istina, godine 1991. prosečan Srbin je godišnje trošio sasvim solidnih 65 kilograma mesa, ali od tada nailaze godine "mesnog posta".
Čak i svinjetine, kojom se toliko ponosimo i često ističemo kao lokalni brend, konzumiramo tek 15 kilograma godišnje. Trend je već dugo opadajući. Još pre tri decenije potrošnja nam je bila veća za tri, a pamtimo vremena kada je nadmašivala i 26 kilograma. Evropljanin u proseku troši 32 kilograma, prosečan Nemac čak 60, u Danskoj i više.
Možda je najnepovoljnije što nam uzgoj svinja nije dovoljan ni za umanjene sopstvene potrebe, pa smo lane uvezli 30.000 tona svinjskog mesa, ali i 300.000 svinja za klaničnu industriju, te 500.000 prasića. Naši paori u oborima jedva da imaju 2,2 miliona svinja, a ne tako davno bilo je preko tri miliona.
U srećnija vremena godišnji uzgoj svinja je premašivao četiri miliona, od kojih je otprilike milion tradicionalno otkupljivala slovenačka klanična industrija.
Prazni obori
Razlika u konzumaciji je još veća kada je u pitanju govedina, tri i po naspram 15 kilograma godišnje, dok iz domaćeg uzgoja živine uspevamo da podmirimo konzum od 19 kilograma živinskog mesa za dvanaest meseci.
Kod ribe je katastrofa, jedemo je tek tri kilograma godišnje (u Evropi 14 kilograma), a od 50.000 tona rečne i morske ribe koje su nam potrebne, proizvedemo manje od trećine. Kuburimo i sa mlečnim prerađevinama, prosečna godišnja potrošnja po glavi stanovnika Srbije je 180 litara mleka, dok je evropski prosek 300, s tim da je u Nemačkoj, Švedskoj ili Danskoj i preko 450 litara.
S druge strane, u Srbiji se tovi tek 650.000 goveda, mada je pre desetak godina bilo blizu 850.000, a pamtimo vremena i sa 1,1 milion goveda u tovu. Logično je da slabu domaću tržišnu potražnju mesa, mleka i prerađevina prati i sve slabije stočarstvo.
Poslednjih godina je toliko oslabilo da smo od tradicionalnog izvoznika i snabdevača ostalih republika nekadašnje države sirovinskom bazom postali uvoznici. Tako smo lane na uvoz svih kategorija mesa, mleka i prerađevina potrošili preko 600 miliona evra.
Posledice na dugi rok
Može se postaviti pitanje šta ima lošeg u uvozu, pa zar agrarne proizvode ne uvoze mnoge razvijene države u kojima je, takođe, potrošnja primetno iznad domaće proizvodnje? Jeste, ali to su države u kojima jedva tri, četiri odsto stanovništva egzistenciju nalazi u poljoprivredi.
Kod nas je takvih više od trećine, a njima treba pridodati još nekoliko stotina hiljada kojima agrar nije jedini izvor prihoda, ali čija bi egzistencija, bez dodatnog angažmana u agraru, takođe došla u pitanje.
Teško da ima preciznijeg pokazatelja skromnog dometa državne agrarne, pa i ekonomske politike u celini, od tako nepovoljnog statističkog izveštaja o osnovnim ljudskim potrebama kakva je ishrana. Daleko od toga da je aktuelna vlast odgovorna za sve teškoće agrara u Srbiji. Reč je o delatnosti u kojoj mnoge odluke imaju dugotrajno dejstvo.
Tako, na primer, sada dolaze na videlo slabosti zakonskog rešenja po kome nema ograničenja zemljišnog poseda, takozvanog maksimuma. A takvu stratešku orijentaciju nije osmislila sadašnja vladajuća ekipa. Ipak, za dvanaest godina vladavine, naprednjaci su mogli učiniti mnogo više za seljake i druge žitelje sela i ruralnih područja.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Predviđanja o uspešnosti "Ekspo 2027": U Beograd bi moralo da dođe pet puta više turista
08.10.2024.•
5
Isplativost specijalizovane izložbe "Ekspo 2027" umnogome će zavisiti od njene posete.
Kina uzvraća udarac: Uvela carine na evropsku rakiju
08.10.2024.•
1
Kineska vlada uvela je privremene carine od 30,6 do 39 odsto na žestoka alkoholna pića iz Evrope, kao odgovor na evropske carine za kineska električna vozila.
Ko najviše duguje za struju: Samo Železara i Železnice "nakarikale" više od devet milijardi dinara
08.10.2024.•
5
Elektroprivreda Srbije objavila je septembarsku listu najvećih dužnika koja se poprilično razlikuje od avgustovske, a na kojoj je ukupan dug najvećih neplatiša dostigao vrednost od 23 milijarde dinara
Tojota obustavlja sponzorstvo LGBTQ događaja i programe koji podržavaju raznolikost
08.10.2024.•
0
Kompanija "Toyota Motors" je objavila da obustavlja DEI programe (raznolikost, jednakost, inkluzija) i zaustavlja sponzorstvo LGBTQ događaja.
Broker o tome šta za Srbiju znači investicioni kreditni rejting: Sve je to super, ali...
08.10.2024.•
1
Investicioni kreditni rejting koji je Srbija dobila, pozitivna je ocena samo jednog aspekta stanja finansija i privrede i ne treba kratkoročno očekivati smanjenje kamata na kredite privredi.
Javni dug Srbije na kraju avgusta 38 milijardi evra
07.10.2024.•
10
Javni dug Srbije na kraju avgusta ove godine iznosio je 38,07 milijardi evra.
Rio Tinto pokušava da postane treći proizvođač litijuma na svetu
07.10.2024.•
1
Kompanija "Rio Tinto" pregovara o kupovini američke kompanije koja se bavi proizvodnjom litijuma, Arkadijum Litijum, u pokušaju da iskoristi trenutni pad cena ovog metala, piše "Glas Amerike".
Konkurencija u javnim nabavkama u Srbiji ispod evropskog nivoa
07.10.2024.•
1
Analiza koalicije "Balkan Tender Watch" pokazala da je u protekle tri godine prosečno podneto dve i po ponude po postupku javne nabavke.
Srbija i Severna Makedonija potpisale memorandum o izgradnji gasovoda
07.10.2024.•
2
Srbija i Severna Makedonija potpisale su Memorandum koji predviđa zajedničku izgradnju gasovoda dužine oko 70 kilometara, koji bi imao godišnji kapacitet od oko 14 milijardi kubnih metara gasa.
Tržište se "ohladilo" od e-vozila, a proizvodnja električne pande u Kragujevcu još nije ni počela
07.10.2024.•
20
Proizvodnja serijskog modela električnog automobila Fijata "grande panda" trebalo je da počne u oktobru. Međutim, deluje da to ipak neće biti slučaj.
Na prelazu Merdare umesto zabrane detaljna kontrola uvoza proizvoda iz Srbije
07.10.2024.•
0
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova uvelo je detaljnu kontrolu proizvoda iz Srbije ali samo na prelazu Merdare.
Milenijum tim prinudno otkupljuje preostale akcije Instituta "Jaroslav Černi"
07.10.2024.•
2
Kompanija "Millennium Team", većinski vlasnik Instituta "Jaroslav Černi", obavestila je preostale akcionare da će iskoristiti svoje pravo iz Zakona o privrednim društvima i da će otkupiti sve akcije.
Tojota ulaže još 500 miliona dolara u električne leteće taksije
06.10.2024.•
4
Japanska kompanija Tojota motor objavila je da će uložiti još 500 miliona dolara u američku firmu "Joby Aviation" i njenu proizvodnju i sertifikaciju električnih letećih taksija.
Vučić: Investicioni kreditni rejting Srbije je izuzetno dobar signal za ceo svet
06.10.2024.•
5
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je investicioni kreditni rejting Srbije izuzetno dobar signal o našoj zemlji za ceo svet i za investitore.
Politika "biča i medenjaka": Može li Moskva da uceni Beograd gasom?
06.10.2024.•
19
Politika štapa i šargarepe često se dovodi u vezu sa stavom Zapadnih zemalja i EU prema Srbiji, dok se, u vladajućem političkom narativu odnosi sa Rusijom i Kinom definišu kao "bratski i prijateljski"
Jedinstvenu dozvolu Srbije do sada dobilo 27.000 stranih radnika
06.10.2024.•
2
Od uspostavljanja portala za strance 1. februara, kojim je omogućeno podnošenje zahteva za Jedinstvenu dozvolu za boravak i rad stranih državljana u Srbiji, odobreno je ukupno 26.792 zahteva.
Mask i dalje najbogatiji među milijarderima, Zakerberg potisnuo Bezosa na treću poziciju
06.10.2024.•
2
Vlasnik tehnološke korporacije Meta Mark Zakerberg napredovao je na najnovijoj Blumbergovoj listi milijardera i zauzeo drugo mesto, zamenivši na ovoj poziciji osnivača firme Amazon Džefa Bezosa.
Ekonomski stručnjaci analizirali: Srbija ulaže milijardu evra u rudnik litijuma - a ostaje na nuli
06.10.2024.•
17
Ekonomski efekti rudnika litijuma u dolini Jadra za Srbiju krajnje su neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.
Koliko je svet trenutno zadužen?
06.10.2024.•
1
Globalni dug dostigao je rekordnih 312 biliona dolara na kraju drugog kvartala 2024, pre svega zbog rasta zaduživanja u SAD i Kini, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije (IIF).
Čadež: Investicioni kreditni rejting omogućava privredi lakši dolazak do kapitala
06.10.2024.•
3
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež ocenio je dobijanje investicionog kreditnog rejtinga od agencije "S&P" kao jednu od najznačajnijih vesti u poslednje dve decenije.
Komentari 3
mrva
"A što se tiče toga šta građani Srbije jedu to je samostalni izbor i nema veze sa poljoprivredom niti je primereno da se o tome debatuje"
Kada tebe lično neko pita šta jedeš odgovor na to pitanje je tvoj samostalan izbor i lična stvar. Šta i koliko u proseku jedu građani jedne zemlje je statistički (a ne lični) podatak dobijen na osnovu "samostalnog" izbora više miliona ljudi i može dosta toga da kaže o navikama, kupovnoj moći, standardu.. Zašto bi bilo neprimereno baviti se takvim podacima, budalaština.
Anonimus
Deks
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar