Naprednjaci zadužuju i vašu decu
Rebalans je u velikoj većini uređenih zemalja standardna aktivnost, ustaljena praksa kojom država pri kraju godine precizira i u neznatnoj meri koriguje budžetom planirane rashode do kraja godine.
Foto: 021.rs
U Srbiji je to, s obzirom na obim preusmeravanja novca, znatno više.
Pre tri-četiri godine opravdanje za velike intervencije rebalansom imali smo u epidemiji, odnosno tehnološkom incidentu u najvećem proizvođaču struje, dok smo lane sledili poželjni trend umerenog pristupa.
Inflacija preti
Očekivalo se da će slično biti i ove godine, ali nije. Budžet se, najviše zahvaljujući inflaciji ne previše iznad očekivane, punio brže od plana, novca u državnoj kasi nije manjkalo. Procenjivao se ne mali višak od 128 milijardi dinara i priželjkivalo se da tih 1,1 milijardu evra posluži za isplatu prispelih rata nekih od nepovoljnijih državnih kredita.
Nije vreme zaduživanja, novac je na tržištu skup, kamate su za nepune dve godine sa prosečnih 1,5 narasle na više od šest odsto kada su državne obveznice u pitanju. Još je skuplje kada država ugovara kredit od banaka, kamate dostižu i 8,2 odsto, koliko Srbija plaća za nekoliko pozajmica uzetih radi izgradnje pojedinih saobraćajnica.
Ipak, Siniša Mali, ministar finansija i desna ruka predsednika Vučića, obelodanio je da će do kraja godine državni rashodi narasti za čitavih 199,1 milijardu dinara. Za šeststo miliona evra više nego što će biti višak u odnosu na izvorni ovogodišnji budžet.
Dakle, ukupno ćemo potrošiti oko 1,7 milijardi više nego što se prvobitno planiralo i taj novac ćemo morati pozajmiti. Tako ćemo, umesto da počnemo da smanjujemo tih 38,4 milijarde evra duga, našoj deci dodatno uvećati obaveze.
Investicije ispred štednje
Istina je da se predsednik Srbije, koji kod nas u krajnjem odlučuje i o ovakvim pitanjima, nikada nije preterano plašio pozajmljivanja novca i uvek je investicijama davao prednost u odnosu na štednju. Ipak, očekivalo se da će, baš zbog korenito izmenjene situacije na svetskom finansijskom tržištu, ovoga puta biti drugačije. Ali, nije.
Naravno da se Aleksandar Vučić, veoma solidno upućen u finansije i makroekonomiju, nije slučajno odlučio na za mnoge neočekivano preusmeravanje državnog novca. Pogled na to na šta se odlučio utrošiti dodatnih 1,7 milijardi evra budžeta najbolje će nam pokazati kakve poteškoće more predsednika i državu.
Najviše, 450 miliona evra, biće usmereno vojsci, za otplatu prve rate nabavke francuskih aviona "Rafal" i ponovno organizovanje redovnog služenja vojnog roka. Oko 370 miliona evra dodatno se izdvaja (ukupno 460 miliona) za izložbu EXPO 2027 i prateću infrastrukturu.
Naravno, obe stavke će biti prisutne i svake od narednih nekoliko godina. Druga polovina rebalansa biće potrošena na subvencije - 260 miliona evra, socijalna davanja - 230 miliona, i 90 miliona odlazi u socijalne fondove. I tako dalje...
Zadovoljni ambasador Hil
Vojska je bila prva u planu. Posle potpisivanja ugovora o nabavci eskadrile "Rafala" vredne 3,15 milijardi evra, brzometno sledi isplata prve rate.
Prilično je neuobičajeno da ćemo platiti najmanje tri rate pre nego što prvi "Rafali" stignu u Srbiju. Aranžman je bio kritikovan s obzirom na to da smo ranije avione slične klase kupovali od Rusa za siću. Poslednji put nas je deset ruskih odlično remontovanih Suhoja koštalo tek 300 miliona evra.
Ne mali broj vojnih analitičara smatrao je da smo i sada mogli napraviti sličan ugovor, a ne prvi put od Drugog svetskog rata vojne avione kupovati od drugog partnera. Poruka je direktna: Srbija nastavlja da svoj vojni arsenal menja, odnosno rusko oružje i opremu zamenjuje proizvodima zapadnih proizvođača.
Za početak, u Francuskoj, koja kao vojni partner izgleda mnogo prihvatljivija od SAD. Nije bez osnova američki ambasador Hil unazad mesec dana našao za potrebno da dva puta javno pohvali Srbiju kako se "okreće Zapadu".
Država prepolovila uštedu građana
Drugi veliki rebalansni izdatak, 370 miliona evra, odnosi se na radove na pripremi izložbe EXPO 2027. Stavljanje svojevrsnog spektakla u centar ulagačke delatnosti nije prvi put. Može se reći da snažnim investicijama država održava privrednu aktivnost, ali u vreme kada inflacija sporo i teško opada, upumpava previše novca u ekonomiju.
Tako nam ovaj segment rebalansa ukazuje da će kod nas rast cena i dalje biti primetno viši nego u Evropi, te da će se nastaviti proizvodnja lokalne inflacije kojom se na srpskom tržištu obara vrednost stranog novca.
Mada su u poslednjih šest-sedam godina naprednjaci uspeli da bezmalo prepolove kupovnu moć onih 28 milijardi evra koje su građani Srbije štedeli bezmalo dve i po decenije unazad, to, izgleda, nije dovoljno i sličan trend planira se i za nadalje.
Posledično, cene će u Srbiji, uključujući i hranu, biti više nego u mnogo bogatijim evropskim državama, a od 1.000 evra plate neće biti mnogo koristi - za tu svotu moći će se kupiti koliko za današnjih 750 evra. Međutim, lepo zvuči, i to je ono što će, bar rebalans tako pokazuje, i naredne godine krasiti politiku vlade Srbije.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Blagi rast kredita u septembru, najviše kod preduzetnika
09.10.2024.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju septembra ove godine iznosili su oko 3.727 milijardi dinara, što je 0,9 odsto više nego u avgustu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Počinju intenzivnije kontrole u Srbiji zbog nepravilnosti u izdavanju fiskalnih računa
09.10.2024.•
3
Poreska uprava Srbije je danas najavila intenzivnije poreske kontrole zbog utvrđenih brojnih nepravilnosti u izdavanju fiskalnih računa.
Rio Tinto kupio jednog od vodećih proizvođača litijuma
09.10.2024.•
4
Rudarski koncern Rio Tinto saopštio je da je postigao dogovor o preuzimanju Arkadijum litijuma, jednog od vodećih proizvođača i prerađivača litijuma u svetu.
Top 10 najplaćenijih zanimanja u Nemačkoj: Plata ide i do 140 hiljada evra
08.10.2024.•
5
Najplaćenije industrije u Nemačkoj su bankarstvo, farmacija, vazduhoplovstvo, nauka i istraživanje, dok su među najmanje plaćenim sektorima poljoprivreda, turizam i ugostiteljstvo.
Ima li Srbija dovoljno IT stručnjaka: Tehnološki napredak donosi nove izazove
08.10.2024.•
23
Posle pandemije u IT industriji naizmenično su usledili periodi krize ali i zatišja, mnogi su preko noći ostali bez posla, a poslodavci postali veoma oprezni prilikom novog zapošljavanja.
Predviđanja o uspešnosti "Ekspo 2027": U Beograd bi moralo da dođe pet puta više turista
08.10.2024.•
12
Isplativost specijalizovane izložbe "Ekspo 2027" umnogome će zavisiti od njene posete.
Kina uzvraća udarac: Uvela carine na evropsku rakiju
08.10.2024.•
4
Kineska vlada uvela je privremene carine od 30,6 do 39 odsto na žestoka alkoholna pića iz Evrope, kao odgovor na evropske carine za kineska električna vozila.
Kilava poljoprivreda Srbije - vladajuća ekipa bez strategije
08.10.2024.•
9
Ekstremno toplo leto drastično je umanjilo rod poljoprivrednih useva.
Ko najviše duguje za struju: Samo Železara i Železnice "nakarikale" više od devet milijardi dinara
08.10.2024.•
6
Elektroprivreda Srbije objavila je septembarsku listu najvećih dužnika koja se poprilično razlikuje od avgustovske, a na kojoj je ukupan dug najvećih neplatiša dostigao vrednost od 23 milijarde dinara
Tojota obustavlja sponzorstvo LGBTQ događaja i programe koji podržavaju raznolikost
08.10.2024.•
3
Kompanija "Toyota Motors" je objavila da obustavlja DEI programe (raznolikost, jednakost, inkluzija) i zaustavlja sponzorstvo LGBTQ događaja.
Broker o tome šta za Srbiju znači investicioni kreditni rejting: Sve je to super, ali...
08.10.2024.•
2
Investicioni kreditni rejting koji je Srbija dobila, pozitivna je ocena samo jednog aspekta stanja finansija i privrede i ne treba kratkoročno očekivati smanjenje kamata na kredite privredi.
Javni dug Srbije na kraju avgusta 38 milijardi evra
07.10.2024.•
14
Javni dug Srbije na kraju avgusta ove godine iznosio je 38,07 milijardi evra.
Rio Tinto pokušava da postane treći proizvođač litijuma na svetu
07.10.2024.•
1
Kompanija "Rio Tinto" pregovara o kupovini američke kompanije koja se bavi proizvodnjom litijuma, Arkadijum Litijum, u pokušaju da iskoristi trenutni pad cena ovog metala, piše "Glas Amerike".
Konkurencija u javnim nabavkama u Srbiji ispod evropskog nivoa
07.10.2024.•
2
Analiza koalicije "Balkan Tender Watch" pokazala da je u protekle tri godine prosečno podneto dve i po ponude po postupku javne nabavke.
Srbija i Severna Makedonija potpisale memorandum o izgradnji gasovoda
07.10.2024.•
2
Srbija i Severna Makedonija potpisale su Memorandum koji predviđa zajedničku izgradnju gasovoda dužine oko 70 kilometara, koji bi imao godišnji kapacitet od oko 14 milijardi kubnih metara gasa.
Tržište se "ohladilo" od e-vozila, a proizvodnja električne pande u Kragujevcu još nije ni počela
07.10.2024.•
20
Proizvodnja serijskog modela električnog automobila Fijata "grande panda" trebalo je da počne u oktobru. Međutim, deluje da to ipak neće biti slučaj.
Na prelazu Merdare umesto zabrane detaljna kontrola uvoza proizvoda iz Srbije
07.10.2024.•
0
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova uvelo je detaljnu kontrolu proizvoda iz Srbije ali samo na prelazu Merdare.
Milenijum tim prinudno otkupljuje preostale akcije Instituta "Jaroslav Černi"
07.10.2024.•
2
Kompanija "Millennium Team", većinski vlasnik Instituta "Jaroslav Černi", obavestila je preostale akcionare da će iskoristiti svoje pravo iz Zakona o privrednim društvima i da će otkupiti sve akcije.
Tojota ulaže još 500 miliona dolara u električne leteće taksije
06.10.2024.•
4
Japanska kompanija Tojota motor objavila je da će uložiti još 500 miliona dolara u američku firmu "Joby Aviation" i njenu proizvodnju i sertifikaciju električnih letećih taksija.
Vučić: Investicioni kreditni rejting Srbije je izuzetno dobar signal za ceo svet
06.10.2024.•
5
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je investicioni kreditni rejting Srbije izuzetno dobar signal o našoj zemlji za ceo svet i za investitore.
Komentari 28
Steva
09.10.2024 • 15:57
Crveni car......
Tito je odavno zaduzio I nas I nasu decu!!Mozda i naprednjaci ali ovaj je na tome doktorirao.Toliko o tome.
Zaduženje Titove Jugoslavije je bilo 15-16 milijarde dolara, a na 22 miliona stanovnika i uz jednu veoma bitnu činjenicu, 1. da nam tada nisu rusi izvlačili naftu i gas nego smo mi sami vadili naftu, a čak smo imali i "svoje" bušotina u Ahgoli i Alžiru.2. Nisu nam Kinezi eksploatisalo zlato i bakar nego smo ga mi sami vadili,pravili kablove od njega i prodavali.3. Imali smo svoju autoindustriju,Elektronsku industriju,proizvodili i prodavali traktore i još mnogo toga koje se ne može nabrojati, tako da to vreme i ovo sadašnje je neuporedivo.
313z
Tito nas jeste zadužio, ali je te pare pametno upotrebio za opšte dobro. Nije punio džepove braći, sinovima, kumovima i ostalim mufljuzima i lopinama.
Jaa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar