Naprednjaci zadužuju i vašu decu
Rebalans je u velikoj većini uređenih zemalja standardna aktivnost, ustaljena praksa kojom država pri kraju godine precizira i u neznatnoj meri koriguje budžetom planirane rashode do kraja godine.
Foto: 021.rs
U Srbiji je to, s obzirom na obim preusmeravanja novca, znatno više.
Pre tri-četiri godine opravdanje za velike intervencije rebalansom imali smo u epidemiji, odnosno tehnološkom incidentu u najvećem proizvođaču struje, dok smo lane sledili poželjni trend umerenog pristupa.
Inflacija preti
Očekivalo se da će slično biti i ove godine, ali nije. Budžet se, najviše zahvaljujući inflaciji ne previše iznad očekivane, punio brže od plana, novca u državnoj kasi nije manjkalo. Procenjivao se ne mali višak od 128 milijardi dinara i priželjkivalo se da tih 1,1 milijardu evra posluži za isplatu prispelih rata nekih od nepovoljnijih državnih kredita.
Nije vreme zaduživanja, novac je na tržištu skup, kamate su za nepune dve godine sa prosečnih 1,5 narasle na više od šest odsto kada su državne obveznice u pitanju. Još je skuplje kada država ugovara kredit od banaka, kamate dostižu i 8,2 odsto, koliko Srbija plaća za nekoliko pozajmica uzetih radi izgradnje pojedinih saobraćajnica.
Ipak, Siniša Mali, ministar finansija i desna ruka predsednika Vučića, obelodanio je da će do kraja godine državni rashodi narasti za čitavih 199,1 milijardu dinara. Za šeststo miliona evra više nego što će biti višak u odnosu na izvorni ovogodišnji budžet.
Dakle, ukupno ćemo potrošiti oko 1,7 milijardi više nego što se prvobitno planiralo i taj novac ćemo morati pozajmiti. Tako ćemo, umesto da počnemo da smanjujemo tih 38,4 milijarde evra duga, našoj deci dodatno uvećati obaveze.
Investicije ispred štednje
Istina je da se predsednik Srbije, koji kod nas u krajnjem odlučuje i o ovakvim pitanjima, nikada nije preterano plašio pozajmljivanja novca i uvek je investicijama davao prednost u odnosu na štednju. Ipak, očekivalo se da će, baš zbog korenito izmenjene situacije na svetskom finansijskom tržištu, ovoga puta biti drugačije. Ali, nije.
Naravno da se Aleksandar Vučić, veoma solidno upućen u finansije i makroekonomiju, nije slučajno odlučio na za mnoge neočekivano preusmeravanje državnog novca. Pogled na to na šta se odlučio utrošiti dodatnih 1,7 milijardi evra budžeta najbolje će nam pokazati kakve poteškoće more predsednika i državu.
Najviše, 450 miliona evra, biće usmereno vojsci, za otplatu prve rate nabavke francuskih aviona "Rafal" i ponovno organizovanje redovnog služenja vojnog roka. Oko 370 miliona evra dodatno se izdvaja (ukupno 460 miliona) za izložbu EXPO 2027 i prateću infrastrukturu.
Naravno, obe stavke će biti prisutne i svake od narednih nekoliko godina. Druga polovina rebalansa biće potrošena na subvencije - 260 miliona evra, socijalna davanja - 230 miliona, i 90 miliona odlazi u socijalne fondove. I tako dalje...
Zadovoljni ambasador Hil
Vojska je bila prva u planu. Posle potpisivanja ugovora o nabavci eskadrile "Rafala" vredne 3,15 milijardi evra, brzometno sledi isplata prve rate.
Prilično je neuobičajeno da ćemo platiti najmanje tri rate pre nego što prvi "Rafali" stignu u Srbiju. Aranžman je bio kritikovan s obzirom na to da smo ranije avione slične klase kupovali od Rusa za siću. Poslednji put nas je deset ruskih odlično remontovanih Suhoja koštalo tek 300 miliona evra.
Ne mali broj vojnih analitičara smatrao je da smo i sada mogli napraviti sličan ugovor, a ne prvi put od Drugog svetskog rata vojne avione kupovati od drugog partnera. Poruka je direktna: Srbija nastavlja da svoj vojni arsenal menja, odnosno rusko oružje i opremu zamenjuje proizvodima zapadnih proizvođača.
Za početak, u Francuskoj, koja kao vojni partner izgleda mnogo prihvatljivija od SAD. Nije bez osnova američki ambasador Hil unazad mesec dana našao za potrebno da dva puta javno pohvali Srbiju kako se "okreće Zapadu".
Država prepolovila uštedu građana
Drugi veliki rebalansni izdatak, 370 miliona evra, odnosi se na radove na pripremi izložbe EXPO 2027. Stavljanje svojevrsnog spektakla u centar ulagačke delatnosti nije prvi put. Može se reći da snažnim investicijama država održava privrednu aktivnost, ali u vreme kada inflacija sporo i teško opada, upumpava previše novca u ekonomiju.
Tako nam ovaj segment rebalansa ukazuje da će kod nas rast cena i dalje biti primetno viši nego u Evropi, te da će se nastaviti proizvodnja lokalne inflacije kojom se na srpskom tržištu obara vrednost stranog novca.
Mada su u poslednjih šest-sedam godina naprednjaci uspeli da bezmalo prepolove kupovnu moć onih 28 milijardi evra koje su građani Srbije štedeli bezmalo dve i po decenije unazad, to, izgleda, nije dovoljno i sličan trend planira se i za nadalje.
Posledično, cene će u Srbiji, uključujući i hranu, biti više nego u mnogo bogatijim evropskim državama, a od 1.000 evra plate neće biti mnogo koristi - za tu svotu moći će se kupiti koliko za današnjih 750 evra. Međutim, lepo zvuči, i to je ono što će, bar rebalans tako pokazuje, i naredne godine krasiti politiku vlade Srbije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Menjaće se izgled novčanica evra: Na njima Marija Kiri, Betoven, Da Vinči, ptice i životinje...
02.02.2025.•
3
Evropska centralna banka (ECB) odabrala je preliminarni dizajn novih novčanica evra koji uključuje ptice, reke i poznate ljude poput Marije Kiri i Leonarda da Vinčija.
Tramp odlučio: Uvodi carine Meksiku, Kanadi i Kini, odmah usledio odgovor i protivmere
02.02.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp uvodi carine na svu robu uvezenu iz tri najveća trgovinska partnera - Kine, Meksika i Kanade.
Objavljen poreski kalendar za februar: Ovo su obaveze koje prve dolaze na naplatu
02.02.2025.•
0
Poreska uprava objavila je kalendar poreskih obaveza firmi za februar.
Vlasnicima oldtajmera olakšava se registracija njihovih ljubimaca: Evo i kako
01.02.2025.•
3
Pravilnik o utvrđivanju statusa od istorijskog značaja kojim se olakšava registracija i tehnički pregled za oldtajmera, stupio je 20. januara na snagu.
Fič potvrdio kreditni rejting Srbije
01.02.2025.•
0
Kreditna agencija Fič rejting potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB i zadržala pozitivne izglede za njegovo dalje povećanje.
U Juri pala prodaja za 45 odsto: Radnicima nude plaćeno odsustvo ili raskid ugovora uz otpremninu
31.01.2025.•
8
Kompanija Jura u Leskovcu zbog smanjenja prodaje svojih proizvoda nudi radnicima plaćeno odsustvo ili sporazumni raskid ugovora uz otpremnine, objavila je uprava te kompanije.
Rast BDP-a Srbije u četvrtom kvartalu prošle godine bio 3,3 odsto
31.01.2025.•
2
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2024. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,3 odsto.
Objavljene nove cene goriva
31.01.2025.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do sledećeg petka, 7. februara.
Fajnenšel tajms: EU razmatra mogućnost kupovine ruskog gasa
31.01.2025.•
8
Zvaničnici Evropske unije (EU) razmatraju mogućnost obnavljanja kupovine ruskog gasa u sklopu potencijalnog sporazuma za okončanje rusko-ukrajinskog rata, objavio je Fajnenšel tajms.
Uoči bojkota trgovački lanac u Hrvatskoj snižava cene 250 proizvoda
30.01.2025.•
3
Jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, Konzum saopštio je danas, uoči najavljenog bojkota trgovina, da će od subote sniziti i zaključati cene 250 domaćih proizvoda.
Evropska centralna banka snizila kamate
30.01.2025.•
1
Evropska centralna banka (ECB) smanjila je danas tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena.
Vlasnik "Večernjih novosti" sada vlasnik i "Politike"
30.01.2025.•
6
Dnevni list Politika je u stopostotnom vlasništvu firme Media 026, biznismena Bobana Rajića iz Vučaka kod Smedereva, objavilo je danas Udruženje novinara Srbije (UNS).
Bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak: Šta je potrebno da bi on uspeo?
30.01.2025.•
64
Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo je građane Srbije na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak, 31. januara.
Država pomaže bogatima - i u saobraćaju
29.01.2025.•
11
Nedavno se oglasilo Udruženje uvoznika automobila sa predlogom da država izmeni način subvencionisanja kupovine električnih vozila.
Ministarstvo prosvete: Potpisan kolektivni ugovor za visoko obrazovanje
29.01.2025.•
5
U Vladi Srbije potpisan je Poseban kolektivni ugovor kojim se izjednačavaju prava zaposlenih u visokom obrazovanju sa pravima zaposlenih u ostalim nivoima obrazovanja, navodi Ministarstvo prosvete.
Sa tržišta Srbije povučena vozila "fiat panda" i "fiat 500": Nisu bezbedna
29.01.2025.•
9
Sa tržišta Srbije povlače se putnička vozila "fiat panda" i "fiat 500", zbog rizika od povreda, navodi se na sajtu NEPRO Ministarstva trgovine turizma i telekomunikacija.
Masovno povlačenje Koka-kolinih proizvoda u Evropi zbog previše hlorata
28.01.2025.•
3
Evropski proizvođač Koka-kole u Belgiji objavio je masovan opoziv proizvoda u Evropi, zbog suviše visokog nivoa hlorata.
Nvidia u jednom danu izgubila 600 milijardi dolara - najveći dnevni pad u istoriji SAD
28.01.2025.•
2
Američka tehnološka kompanija Nvidia izgubila je gotovo 600 milijardi dolara juče, što je najveći dnevni pad bilo koje kompanije u istoriji SAD.
Budžet dvostruko manji, turističke organizacije zabrinute: Šta se dešava sa turističkim vaučerima?
26.01.2025.•
10
Budžetom za ovu godinu predviđeno je 500 miliona dinara za podelu turističkih vaučera, odnosno 100.000 vaučera po 5.000 dinara što je mnogo manje nego prethodne godine.
Brzinsko donošenje leks specijalisa za Expo i nesreća u Novom Sadu: Ima neka ne tako tajna veza
26.01.2025.•
32
U skupštinsku proceduru stigao je Predlog zakona kojim se menja ranije donet poseban zakon (leks specijalis) za izgradnju objekata u okviru izložbe "Expo 2027".
Čak 92 odsto svih kupljenih nekretnina plaćeno kešom
26.01.2025.•
25
Čak 92 odsto svih kupljenih nepokretnosti u prvoj polovini prošle godine plaćeno je kešom, pokazao je izveštaj Republičkog geodetskog zavoda o regulisanom sistemu tržišta nepokretnosti.
Komentari 30
@Darko
2. Oni se zaduzuju po daleko (3-4 puta) manjim stopama (mi sad kao za vreme "zutih" i ekonomske krize, proslo vreme povoljnih kredita);
3. Amerika ima daleko vece mogucnosti vracanja duga od nas, s obzirom na nauku, tehnologiju, privredu i rast populacije;
4. Amerika ima mogucnost i da ne vrati dug, mi nemamo, uvek mogu da nam uvedu sankcije, zaplene imovinu, okupiraju, itd.
5. "Investicije" u puteve, stadione, fabrike za koje nema dovoljno putnika, posetilaca, radnika (ili ih ima samo ako ih platis subvencijom) nisu investicije vec bacanje para u vatru, lepo je dok se gradi, privid posla i primanja, ali po zavrsetku to staje i ide u minus
Darko
Steva
09.10.2024 • 15:57
Crveni car......
Tito je odavno zaduzio I nas I nasu decu!!Mozda i naprednjaci ali ovaj je na tome doktorirao.Toliko o tome.
Zaduženje Titove Jugoslavije je bilo 15-16 milijarde dolara, a na 22 miliona stanovnika i uz jednu veoma bitnu činjenicu, 1. da nam tada nisu rusi izvlačili naftu i gas nego smo mi sami vadili naftu, a čak smo imali i "svoje" bušotina u Ahgoli i Alžiru.2. Nisu nam Kinezi eksploatisalo zlato i bakar nego smo ga mi sami vadili,pravili kablove od njega i prodavali.3. Imali smo svoju autoindustriju,Elektronsku industriju,proizvodili i prodavali traktore i još mnogo toga koje se ne može nabrojati, tako da to vreme i ovo sadašnje je neuporedivo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar