Radnici Leonija i Jure: "Da Nemci vide kako se radi kod nas, pobegli bi kroz ventilaciju"
Divovi nemačke automobilske industrije motre na fabričke pogone u Srbiji nakon pritužbi radnika. Ali, da li je to dovoljno da se išta promeni nabolje?
Foto: Pixabay (ilustracija)
"Psihički teror." Tako ukratko jedna radnica kompanije Leoni u Prokuplju opisuje svakodnevicu na poslu. Mala plata, suluda norma, šikaniranje. Pristala je da govori za DW, ali pod uslovom da joj se ne pominje ime.
"Oni šefovima valjda kažu da nam to rade. Em ne staješ ni minut sa radom, em ti je neprestano neko nad glavom. Non-stop dreka, haos. Ljudi se ne bune jer su uglavnom u kreditima. Hteli, ne hteli, moraju na posao. Jer, u Prokuplju realno nemaš gde da radiš osim u Leoniju i još jednoj fabrici", priča ona.
Kablovi koje ova žena i kolege prave na kraju završavaju i u skupocenim modelima BMW-a. Iz bavarskog automobilskog diva su potvrdili da otkupljuju kablove upravo iz Prokuplja.
Radnici ili sindikati zato mogu da se na uslove rada požale direktno u Nemačkoj.
Tu je od početka prošle godine na snazi zakon o lancima snabdevanja, koji obavezuje nemačke firme da preduzmu korake ukoliko njihovi dobavljači krše ljudska prava radnika ili žestoko narušavaju životnu sredinu.
No, istraživanje DW pokazuje da žalbe nisu masovne. Nemački stručnjaci sa kojima je DW pričao u zakonu vide potencijal, ali kažu da mnogo zavisi od primene. Srpski sindikalci sa kojima su novinari pričali – a koji jesu slali primedbe direktno u Nemačku – nemaju utisak da se išta menja.
Ipak, nekoliko nemačkih kompanija u odgovorima za DW tvrdi da pomno prati šta se dešava u srpskim fabrikama.
BMW "ozbiljno shvata" optužbe
U Leoniju, jednoj od najvećih firmi u Srbiji sa četiri pogona i preko dvanaest hiljada zaposlenih, demantuju sve optužbe radnika. Kažu da nikad nisu imali ni prekršajnu prijavu, a da je prosečna plata veća od 60.000 dinara.
"Svesni smo da je naš broj zaposlenih na nivou omanjeg srpskog grada, i da u takvoj sredini nije moguće učiniti sve zaposlene zadovoljnim, ali i činjenice da se, kao i u svakoj drugoj sredini te veličine, povremeno desi da od stotine rukovodećih pozicija, neodgovorni pojedinci prekrše interna pravila i uputstva", navode u Leoniju. Sve se to, kažu, strogo disciplinski kažnjava pa i otkazom.
Nemački BMW, jedan od kupaca Leonijevih kablova, navodi da je, posle novinarskog upita DW, ozbiljno shvatio optužbe koje iznose radnici. Od Leonija je zatraženo objašnjenje. Potvrđuju da idu i u posete pogonu u Srbiji, ali kažu da to nije imalo veze sa pritužbama.
Iz Leonija kažu da im nijedan partner – pa ni BMW – nikada do sada nije zamerao ništa.
Mercedes kontroliše Juru
Teške su i optužbe radnika prema južnokorejskoj Juri, koja takođe proizvodi kablove za auto-industriju.
U prepisci Samostalnog sindikata metalaca Srbije sa Mercedesom i Audijem koja se vodila od juna do septembra ove godine, sindikalci pišu da se u Juri u Leskovcu sistematski krši pravo na sindikalno okupljanje, da su radnici iznureni i očajno plaćeni, da su izloženi opasnim hemikalijama, da je firma kršila pravo na štrajk tako što je upošljavala dodatne radnike da zamene štrajkače.
Prepisku u koju DW ima uvid potvrdila su oba nemačka automobilska giganta. U Audiju kažu da "proveravaju okolnosti" u Juri, a u Mercedesu da su stvar shvatili ozbiljno i "primorali dostavljača da pruži objašnjenje".
"Dodatno smo angažovali nezavisnu revizorsku kuću da sprovede međunarodno priznatu procenu održivosti. Postupak još nije završen", navodi Mercedes u odgovorima i dodaje da će, ako bude potrebe, preduzeti mere kako bi se dobavljač pridržavao standarda.
"Da sad Nemce pustimo da vide šta se radi, kako se radi kod nas u pogonu, verovatno bi ljudi pobegli kroz ventilaciju", kaže Predrag Stojanović koji vodi sindikalnu organizaciju u pogonu Jure u Leskovcu.
Iz Jure su ignorisali novinarski upit o optužbama radnika i potezima nemačkih firmi.
Beogradska nevladina organizacije ASTRA je najpre 2022. godine, još pre stupanja na snagu zakona, a potom i ove godine Folksvagenu prijavila ropske uslove rada u Linglongu u Zrenjaninu. Onde su stranim radnicima oduzimani pasoši, a kineski investitor se ponaša kao da njemu taj komad Srbije pripada.
U šturom odgovoru Folksvagena za DW navodi se da ne ulaze u "pojedinačne potencijalne optužbe koje pogađaju njihove dobavljače". Tvrde, međutim, da na sve indicije reaguju ozbiljno i brzo, navodeći da je tako i u slučaju Linglonga. Ali, šta je konkretno urađeno – ne kažu.
Mali broj pritužbi
Zakon o lancima snabdevanja se primenjuje na firme koje u Nemačkoj imaju barem hiljadu zaposlenih.
Njime se zabranjuje nemačkim firmama da u lancu snabdevanja bilo gde na svetu imaju dobavljače u kojima rade deca, robovi, prinudni radnici, firme koje sprečavaju formiranje sindikata ili izlažu radnike zdravstvenim hazardima ili ih "prekomerno telesno i duhovno iznuruju".
Zabranjeno je i uskraćivanje "primerene plate", a to je najmanje minimalna zarada. I na to se žale radnici iz Srbije – da, računajući silne prekovremene sate, zapravo imaju satnicu nižu od minimalne.
Zakon predviđa kazne i do dva odsto godišnjeg prihoda firme, a najviše osam miliona evra u jednom slučaju.
Ali, kako za DW navode u Saveznom zavodu za privredu i kontrolu izvoza (BAFA), koji je zadužen za sprovođenje zakona – do sada nijedna kazna nije izrečena.
Čekajući evropski zakon
Stvar bi mogao da promeni zakon na nivou EU konačno donet ove godine. Države EU imaju vremena do jula 2026. da ga primene. Prvo će važiti za baš velike firme, pa postepeno i za one sa hiljadu zaposlenih i 450 miliona evra godišnjeg obrta.
Najvažnija novina biće što, za razliku od sadašnjeg nemačkog zakona, zakon EU daje radnicima ili sindikatima mogućnost da traže odštetu direktno od evropske kompanije ukoliko rade za njenog dobavljača, u Srbiji, ili bilo gde drugde na svetu.
Radnica Leonija sa početka priče za sebe u zakonima – srpskim, nemačkim ili evropskim – ne vidi šansu. Žali se na uklješteni nerv od teškog rada u istom položaju.
"Zašto bih ja više svoje zdravlje ugrožavala za pedeset hiljada dinara? Gledam ako mogu negde nešto da nađem da se sklonim, i to je to. To misli 90 odsto kolega. Samo nemaju gde da odu", kaže ona.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Privredna komora Srbije otvorila još dve kancelarije u Kini
26.10.2024.•
0
Privredna komora Srbije (PKS) otvorila je nove kancelarije u Kini - u prestonici Pekingu i Čangšiju, glavnom gradu provincije Hunan, saopšteno je danas.
Direktorka MMF-a poziva centralne banke da budu oprezne oko smanjenja kamatnih stopa
26.10.2024.•
0
Vlade širom sveta treba da ponovo izgrade fiskalni kapacitet, a centralne banke treba da pažljivo razmisle o vremenu smanjenja kamatnih stopa, izjavila je direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva.
Izvoz srpskih proizvoda u konstantnom porastu: Proizvodnja tekstila ostvarila 760 miliona evra
26.10.2024.•
0
Protekle godine industrije kože i obuće su ostvarile izvoz u vrednosti od 1,7 milijardi evra, dok je samo proizvodnja tekstilnih i odevnih predmeta ostvarila izvoz od 760 miliona evra.
Pojačan nadzor u pranju novca za četiri zemlje, među njima i Liban
26.10.2024.•
2
Globalno telo za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (GAFI) dodalo je Alžir, Angolu, Obalu Slonovače i Liban na svoju "sivu listu" pojačanog nadzora.
NIS planira da prvi put emituje korporativne obveznice
25.10.2024.•
3
Naftna industrija Srbije (NIS) planira da prvi put emituje korporativne obveznice, navedeno je na sajtu Beogradske berze.
Objavljene nove cene goriva: Jeftinije nego prošle nedelje
25.10.2024.•
2
Nove cene goriva koje će važiti do sledećeg petka, 1. novembra, objavljene su danas.
Koja li je tajna: Kineske kompanije dominantne na tržištu u Srbiji
25.10.2024.•
16
Novi podaci Agencije za privrede registre (APR) pokazuju da kineske kompanije ostvaruju svojevrsnu "dominaciju" u Srbiji.
Firma iz Abu Dabija zvanično kupila Jetel
25.10.2024.•
8
Grupa PPF, u čijem vlasništvu je i operator Jetel, uspešno je zaključila proces prethodno najavljene prodaje više od 50 odsto akcija svojih kompanija u Srbiji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Povećanje kamate diže rate kredita od Nove godine
24.10.2024.•
5
Fiksna kamatna stopa na ratu za stambene kredite trebalo bi da bude ukinuta od 1. januara.
Ekonomista Borović: Srbija duguje više od 60 milijardi evra
24.10.2024.•
30
Ekonomista Borislav Borović izjavio je da zvanični javni dug Srbije, koji je u julu iznosio 38,2 milijarde evra, ne predstavlja i ukupne obaveze države već samo povučena sredstva koja prođu trezor.
Srbija za "rafale" dala prvu ratu od 417 miliona evra - ukupno treba da plati 2,7 milijardi evra
24.10.2024.•
58
Srbija je 20. oktobra, na Dan oslobođenja Beograda, platila prvu ratu od 417 miliona evra za nabavku francuskih vojnih aviona "rafal".
Mercedes i Audi proveravaju optužbe radnika Jure za torturu
23.10.2024.•
12
Giganti nemačke automobilske industrije ozbiljno shvataju optužbe radnika zbog uslova rada u leskovačkoj Juri. U Mercedesu navode da su pokrenuli reviziju.
Srbija ima novi gasni dogovor sa Rusijom: Šta nam on donosi?
23.10.2024.•
22
Novi dogovor Srbije o nabavci ruskog gasa podrazumeva obračun cene po naftnoj formuli, što se za Srbiju do sada ispostavilo kao dobro rešenje, tvrde stručnjaci za energetiku.
Kina u septembru izvezla više od 60.000 električnih vozila u EU
23.10.2024.•
0
Kina je u septembru izvezla više od 60.000 električnih vozila u Evropsku uniju, a isporuke su skočile na drugi najviši nivo u istoriji pred najavljeno uvođenje dodatnih carina krajem oktobra.
MMF: Svetski privredni rast 3,2 odsto u ovoj godini
22.10.2024.•
1
MMF je u svom novom izveštaju zadržao prognozu globalnog rasta za ovu godinu na 3,2 odsto.
I EU i BRIKS - "Pokušaj Vučića da dobije i jare i pare, a to tako ne ide"
22.10.2024.•
28
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, posle višenedeljne dramatizacije, ne ide na samit BRIKS-a, ali tamo šalje imenjaka Vulina.
Počinje samit BRIKS-a u Kazanju: Srbiju predstavljaju Vulin i još tri ministra
22.10.2024.•
17
U Kazanju danas počinje samit lidera BRIKS-a, koji će pod motom "Jačanje multilateralizma za pravedan globalni razvoj i bezbednost" trajati do 24. oktobra.
Sladara "Soufflet Srbija" iz Bačke Palanke obeležila pola veka rada
22.10.2024.•
0
Sladara "Soufflet Srbija" obeležila je 50 godina postojanja i 20 godina rada pod okriljem francuske Soufflet grupe, koja je danas deo jedne od vodećih evropskih poljoprivrednih grupacija - In Vivo.
Vučić: Dogovorio sam snabdevanje gasom iz Rusije po povoljnoj ceni
21.10.2024.•
10
Predsednk Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom dogovorio kupovinu gasa po povoljnim cenama i da će se razgovarati o dugoročnom aranžmanu.
U Srbiji samo jedan odsto električnih vozila, hibrida oko 30 odsto
21.10.2024.•
5
Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova saopštila je danas da je udeo stopostotnih električnih putničkih automobila u Srbiji od januara do septembra iznosio jedan odsto.
Komentari 4
Vrednost akcije
Nsnn
Leteći taxi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar