Akcija "Najbolja cena" najavljena kao način da se uspori inflacija - da li je uspela?

Tokom jeseni prošle godine, pod pritiskom javnosti ili željom da se pokaže kako država brine o građanima ili oba, Vlada Srbije je pokrenula akciju "Najbolja cena".
Tokom dva meseca, od početka septembra do kraja oktobra, ova akcija u saradnji sa trgovinskim lancima trebalo je da smanji ili bar uspori rast cena 86 kategorija proizvoda, uglavnom osnovnih životnih namirnica. Premijer Miloš Vučević je u Vladi u direktnom prenosu prikazivao proizvod po proizvod sa starom i novom, nižom cenom, uz tvrdnju da će porodice mesečno štedeti zahvaljujući njoj od 8.000 do 25.000 dinara.
 
Makorekonomske analize i trendovi (MAT) napravile su analizu efekata ovog programa, a jedan od zaključaka je da je "Najbolja cena" dala efekat usporavanja na potrošačke cene samo u septembru, gledano iz ugla mesečnih desezoniranih stopa rasta cena.
Rast cena ovih proizvoda u septembru bio je svega 0,08 odsto.
 
Kako se navodi u analizi Gorana Katića, objavljenoj u MAT-u, u oktobru je već efekat cenovne supstitucije značajnije oslabio pošto je porasla stopa rasta cena proizvoda obuhvaćenih akcijom. Cene proizvoda iz akcije "Najbolja cena" su u oktobru porasle 0,3 odsto, što je bilo više od ukupne inflacije koja je u tom mesecu bila 0,2 odsto. Ipak, to se nije odrazilo na ukupnu inflaciju, pa autor ocenjuje da je zadatak akcije postignut, pošto je usporen rast cena ovih proizvoda, prenosi Danas.
Ipak, ukupni efekat je krajnje ograničen, pošto je učešće ovih proizvoda u ukupnoj strukturi potrošačkih cena svega 16,5 odsto.
 
Osim toga, autor je pokušao da razdvoji uticaj baze, odnosno kretanja cena godinu dana ranije, na međugodišnji iznos inflacije u ova dva meseca i zaključio je da je za 70 odsto promena cena u ova dva meseca upravo zaslužan uticaj bržeg pada međugodišnje inflacije iz septembra i oktobra prethodne, 2023. godine.
 
Kako se navodi u analizi, pre početka akcije "Najbolja cena", u periodu januar-avgust 2024, antiinflaciona korpa proizvoda je imala sporiji međugodišnji prosečan rast cena (3,3 odsto) u odnosu na sve ostale robe i usluge (5,2 odsto). Učešće ovih proizvoda u prosečnoj godišnjoj stopi rasta inflacije tog perioda bilo je 10,5 odsto.
 
Da je akcija ipak imala efekta na inflaciju pokazuju podaci iz septembra i oktobra, tokom njenog trajanja, pošto su ovi proizvodi tada poskupeli 2,2 odsto međugodišnje, dok je prosečan rast svih ostalih proizvoda iznosio 4,8 odsto.
 
Gledajući mesečni rast cena, desezonirani, što znači da je isključen sezonski utocaj, pojedinačnih proizvoda, za ova dva meseca najviše je poskupeo kupus, za čak 49 odsto. Iz korpe 86 proizvoda, mlečna čokolada je poskupela 5,8 odsto za dva meseca.
Jabuke su poskupele 5,3 odsto, crni luk 3,9 odsto. S druge strane, najviše su u ovom periodu pojeftinili svinjsko meso, 5,3 odsto, toalet papir 4,3 odsto i tunjevina 3,6 odsto.
 
Ukupno je 27 proizvoda za dva meseca trajanja akcije "Najbolja cena" poskupelo, 23 je pojeftinilo, a sedam je zadržalo istu ili sličnu cenu.
 
Ovo se odnosi samo na proizvode iz korpe koje prati i statistika, dok 19 proizvoda iz korpe "Najbolje cene" statistika ni ne prati, pa se ne može ni utvrditi njihov efekat na inflaciju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Julka

    12.01.2025 21:46
    Slobo mi te volimo 1993
    Stavimo tačku na pljačku
    uz studente svi. minimalna plata 56000.oo pa živi,a tek u penziju sa tim doprinosima.
    Ispiranje mozga uz parizer sa majonezom i lebom od 53,oo din. ili 2 jaja od 11,oo dinara za ceo dan.
  • Ružica

    12.01.2025 14:20
    Odgovor Tasi
    Taso, ovde se ne glumi ludilo, ovde je opšte ludilo.
    Inače, svaka ti je reč - istina. Dobro sam upoznata.
  • Kum Zorzo

    12.01.2025 12:30
    @tasa beograd
    A nije bila zaova od rodjaka sa babine linije!?
    Idi majjstore u Austriju, u Bec, pa ces da vidis kakve su cene, a i probaj da dobijes platu od 5000 eura u Austriji. Do tada dosta glupih lazi jer danas svi u roku od 15 minuta sve provere, postale su potpuno nepotrebne.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Veliki pad profita EPS-a

Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.