Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS

Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
Foto: 021.rs
Potencijalna rešenja kreću se od pristanka SAD-a da produži rok za primenu, pristanka ruske strane da proda svoj udeo, do nacionalizacije ruskog udela u NIS-u. Poslednja opcija aktuelna je zapravo od samog početka, odnosno od najave uvođenja američkih sankcija ruskim kompanijama, piše Forbes Srbija.
 
Da je i dalje na snazi Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća koji je FNRJ usvojila decembra 1946. godine, a potpisao Ivan Ribar, nacionalizovati NIS bilo bi lako. 
Ipak, ovaj, kao i desetine propisa kojima se u bivšoj državi legalizovalo oduzimanje privatne imovine odavno nisu na snazi. A novijeg propisa koji bi regulisao postupak nacionalizacije, te okolnosti u kojima bi se privatna svojina mogla otuđiti, nema. Osim ako se ta imovina ne uzima zarad izgradnje nekog objekta od javnog interesa, a što reguliše Zakon o eksproprijaciji.
 
"U Republici Srbiji nema važećih zakona o nacionalizaciji. Ovo naročito imajući u vidu činjenicu da je odredbom člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije kao lex superior proklamovano da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona", kaže za Forbes Srbija direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić.
Forbes Srbija u razgovoru sa pravnim stručnjacima, pokušao je da dobije odgovor da li bi ikako neka odredba Zakona o eksproprijaciji vlasti mogla da posluži da se na taj način, legalno, nacionalizuje privatna kompanija. U konkretnom slučaju NIS. Odgovor koji je ovaj medij dobio je negativan. Sagovornici smatraju da su odredbe pomenutog propisa jasne.
 
Pravnik Milan Parivodić pojašnjava da je potrebno usvojiti poseban zakon kojim se legalizuje "nacionalizacija" NIS-a. Reč je o kompaniji koja u svojoj rafineriji u Pančevu proizvodi naftne derivate kojima se pokriva ubedljivo najveći deo srpskog tržišta. Ugrožavanje njegovog poslovanja i snabdevanja derivatima imalo bi nesagledive posledice po funkcionisanje privrede, kao i nekih vitalnih državnih sistema.
 
I ovde, međutim, postoji problem. Da bi se ozakonila nacionalizacija potreban je zakon. Da bi se ozakonila nacionalizacija NIS-a potreban je barem leks specijalis. Njega, međutim, ko god predložio, mora usvojiti Skupština. Skupština, pak, pre nego što usvoji ovakav propis, morala bi prethodno da konstatuje ostavku premijera i Vlade. A to bi onda, po pravilu, trebalo da znači i povlačenje zakona koji su u parlamentarnoj proceduri. I oni i bilo koji novi predlozi zakona bi trebalo da sačekaju novu Vladu.
 
Vlada u ostavci bi mogla, hipotetički, pozivajući se na privrednu nesreću, da predloži Skupštini leks specijalis o NIS-u, to joj Zakon o vladi dozvoljava. Ipak, usvajanje propisa o nacionalizaciji na ovaj način moglo bi imati druge vrste značajnih posledica.
 
Jasno je da država ima moć i mehanizme da Rusima uzme njihov udeo u NIS-u, ali bi to svakako sa sobom povlačilo i političke i potencijalne pravne posledice.
 
Pojedini sagovornici smatraju da nacionalizacija NIS-a nije dobra opcija. To bi značilo praktično nasilno uzimanje nečije imovine. Jer, ako su Gasprom i Gaspromnjeft saglasni da žele da izađu iz suvlasništva u srpskoj naftnoj kompaniji, onda ne bi bilo reči o nacionalizaciji nego o kupoprodajnoj transakciji.
Nacionalizacija bi bila iznuđeno rešenje protivno volji današnjih većinskih vlasnika. I sigurno bi zaoštrila političke odnose Srbije i Rusije. U slučaju da se sprovede mimo Ustava i zakona mogla bi da podleže eventualnoj arbitraži pred međunarodnim sudovima. Da ne govorimo o činjenici da snadbevanje gasom Srbije zavisi skoro isključivo od Rusije. Iz tog izvora zadovoljavamo 90 odsto potreba. I to ne samo zbog garantovanih količina, već i zbog cene.
 
Pritom, nacionalizacija bi i drugim stranim investitorima i vlasnicima privatnog kapitala u Srbiji poslala više nego jasnu poruku da bi iz nekog razloga i njihova imovina jednog dana mogla biti predmet iste ili slične akcije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Glos

    23.02.2025 12:31
    Vadite to
    Iz ruku Rusije. Oni idu putem Kube.
  • Marta

    23.02.2025 12:21
    Koja logika!
    Jedini pricaju da NIS vredi milijarde na berzi! Kako mu onda akcije vrede 700 dinara? Drugi da su mu blokirani racuni zbog kredita! Zasto bi onda Srbija nacionalizovala nesto sto je duzno i ruzno? Pitam se samo gde ce svi sa NIS karticama (funkcioneri i nefunkcioneri ali bliski drzavnim jaslama) sipati gorivo za dzabe? Sta mislite ko placa to njihovo gorivo i donacije Vladi?
  • Pazi sada

    23.02.2025 10:49
    Bas cudno!? Slucajno? Naravno da nije jer ovo je zemlja po meri olosa.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Veliki pad profita EPS-a

Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.