
Svako šesto dete gojazno: Zašto decenijama unazad imamo sve više gojazne dece
Gojaznost je ozbiljan problem kod rastućeg broja mališana u celom svetu, ali i u Srbiji.

Foto: Pexels
Višesatno sedenje, nezdrava ishrana i sveukupno narušen životni stil doveo nas je do poražavajuće statistike o broju gojaznih, kako odraslih, tako i dece.
Gojaznost sa sobom nosi višestruke zdravstvene probleme koji mogu da postanu hronične tegobe s kojima će se deca boriti i kada postanu odrasli ljudi. Zbog čega je tako i kako rešiti ovaj problem za 021.rs pojašnjava doc dr Ivana Vorgučin, specijalista pedijatrije i endokrinolog u Dečijoj bolnici u Novom Sadu.
Da bismo neko dete definisali kao gojazno, najprostije je da se sagleda da li to dete ima pojačano nakupljeno potkožno masno tkivo, navodi ona.
"Danas se za definiciju gojaznosti koristi indeks telesne mase i on se izražava kao količnik telesne težine i kvadrata telesne visine u metrima. Pošto se radi o pedijatrijskoj populaciji, ne koristimo apsolutne brojeve, kao kod odraslih već se koriste percentilne krive kako bismo mogli da uporedimo različite uzraste i pol. Ukoliko je indeks telesne mase iznad 95. percentila, mi za neko dete možemo da kažemo da je gojazno. Kada je taj indeks između 85. i 95. percentila, to znači da je dete prekomerno uhranjeno. Druge mogućnosti koje imamo za postavljanje dijagnoze gojaznosti je obim struka i kada je obim struka deteta iznad 90. percentila za pol i godine, i za takvo dete kažemo da je gojazno", pojašnjava dr Vorgučin.
Osim toga, određivanjem odnosa obima kukova i struka može da se odredi i koji je tip gojaznosti - da li je centralni tip (telo oblika jabuke) ili ginoidni, periferni tip (kada telo poprima oblik kruške). U određivanju gojaznosti stručnjaci koriste i merenje procenta masnog tkiva kod dece, dodaje naša sagovornica.
Neki od nas možda nisu odrastali u sredinama u kojima je bilo gojazne dece, niti smo u porodici imali neke nužno nezdrave životne navike. Stvari su se dosta promenile poslednjih decenija i to ne na dobro kad je reč o nivou masti u telu, pojašnjava dr Ivana Vorgučin.
"Imamo značajno više gojazne dece - prosto, epidemiologija gojaznosti se menjala kroz decenije. Ono što mi danas znamo, a kada sagledamo unazad četiri do pet decenija, je da imamo desetostruko povećanje broja gojazne dece i to je nešto što je svetski trend. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Vojvodine, na teritoriji APV je svako šesto dete gojazno, dok je svetski trend da je gojazno svako peto dete. Imamo generacije koje, ukoliko se ovaj trend nastavi, potencijalno mogu da se razviju ozbiljne hronične komplikacije i bolesti u vidu kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa - to mogu da budu generacije koje će potencijalno živeti kraće od svojih roditelja", upozorava naša sagovornica.
Šta se konkretno promenilo?
Dr Vorgučin kaže da je sve stvar životnog stila koji je dosta opširan pojam i definiše kako su se deca igrala, kada su jela, šta su jela, kako su išla u školu i sve drugo što se radi tokom dana, a zapravo ima ogroman uticaj na naše zdravlje.
"Savremena istraživanja nam kažu da je najveći razlog sve veće zastupljenosti gojaznosti kod dece činjenica da se deca značajno manje kreću, a dostupnost hiperkalorijske hrane, ishrane bogate ugljenim hidratima je značajno veća nego ranije. Danas imamo prepune frižidere i nezdrava zaslađena pića kod kuće i u okolini škola koja su vrlo popularna, namirnice koje možda i nisu zdrave za decu, a i deca koja su inače fizički aktivna se odvoze, dovoze i vraćaju sa tih aktivnosti automobilima iako treniraju po nekoliko puta nedeljno. Nekada su se deca više igrala napolju, a sada su više kod kuće", daje primere naša sagovornica iz Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine.

Kako dodaje, ove i druge negativne trendove mapirale su skandinavske zemlje i značajno promenile ishranu kod svoje pedijatrijske populacije, pa na njihovom primeru vidimo smanjen trend gojaznosti - praktično nema gojazne dece. S druge strane, u mediteranskom pojasu, koji je dugo važio za uzor u pogledu zdravog stila života i ishrane, nažalost imamo pandemiju gojaznosti.
A da li određena medicinska stanja utiču na javljanje gojaznosti kod dece? Ovo jeste moguća situacija kad dolazi do, na primer, poremećaja hormona, ali su to retki slučajevi u našoj populaciji, napominje dr Vorgučin. U više od 95 odsto slučajeva radi se o prekomernoj težini usled prejedanja i netrošenja unetih kalorija, pa se kilogrami talože i zdravstveni problemi postepeno javljaju.
Gde su u celoj toj priči roditelji?
Shvataju li roditelji kada njihovo dete ima problem i da su možda oni odgovorni za to što su deca gojazna jer nemaju zdravu ishranu i redovne fizičke aktivnosti?
"Naša iskustva, kao stručnjaka, su različita. Imate porodice koje već na početnim stadijumima problema preduzimaju korake, vrlo su oprezni, saradljivi i naravno da tada možemo da rešimo problem lakše. S druge strane, imate sredine u kojima je i dalje trend (pravilo) da je zdravo dete ono koje ima viška kilograma i dobro jede i u takvim sredinama roditelji obično ne vide problem. Misle da su oni, kao roditelji gojazni pa je i dete gojazno. Kada sam pre 15 godina ispitivala gojaznost kod dece, nisam mogla da pronađem nalaze koji su ukazivali na poremećaj šećera kod ovih pacijenata, koji je karakterističan za odrasle. Međutim, danas kad radimo istraživanje i primamo ovakvu decu u bolnicu zbog ispitivanja dobijamo nalaze koji govore o tipu poremećaja metabolizma koji se javlja kod odraslih - a dugo godina mora biti prisutna gojaznost da bi se ispoljili ovakvi poremećaji", kaže dr Ivana Vorgučin u serijalu "Rastimo zdravo" na Radiju 021.
Tako stručnjaci danas evidentiraju decu koja su obolela od dijabetesa tipa 2, inače karakterističnog za odraslu populaciju. U celom sistemu može da bude vrlo značajna i pomoć izabranih pedijatara, dodaje naša sagovornica i naglašava da pedijatar može puno da pomogne i roditeljima i deci da reše problem, a za kompleksniju situaciju dostupno je ambulantno lečenje i, naravno, Dečija bolnica.

Dr Vorgučin, endokrinolog, napominje da neka deca žele da žive zdravije, ali ih uslovi života koje postavlja i diktira porodica ponekad ometaju u tim planovima. Zato je borba protiv gojaznosti timski napor.
"Nekada su deca potpuno drugačija od porodice, ali budimo realni. Naša deca uče od nas, mi smo model koji oni posmatraju i ako se roditelji nezdravo hrane i nisu fizički aktivni, to je model koji deca usvajaju. Retki su oni koji žele da budu drugačiji i mi smo tu da ih podstaknemo. Ali, treba krenuti od terapijskog procesa cele porodice. Bitno je da roditelji prihvate svoje dete ako je gojazno jer zaista imamo stigmatizaciju ove dece i od strane porodice, vršnjaka ali i zdravstvenih radnika, zaista je i to prisutno", upozorava ova stručnjakinja i naglašava da je najbitniji pristup kod rada sa gojaznom decom (i njihovim porodicama) pravilan, zdrav individualan pristup.
Dr Ivana Vorgučin poručuje da se trud uložen u naše zdravlje isplati i da ne treba da odustanemo od zdravlja - ni svog, a pogotovo ne svoje dece. Ukoliko vam je potrebna stručna pomoć, kod izabranog pedijatra možete da se raspitate o višegodišnjem uspešnom radu Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata. Ovaj Centar okuplja naše stručnjake koji, u okviru Specijalne bolnice za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma na Zlatiboru, već 13 godina uspešno radi sa gojaznom decom, a ukoliko procene to pokažu, može da koristi i svima koji čitaju ovaj članak i interesuju se kako da pomognu svojoj deci.
U nastavku poslušajte razgovor na ovu temu sa doc. dr Ivanom Vorgučin u okviru edukativnog serijala "Rastimo zdravo" na Radiju 021.
-------
Projekat "Rastimo zdravo" finansijski podržava Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u serijalu nužno ne održavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Uhapšen mladić iz okoline Lučana zbog pokušaja ubistva dede
18.04.2025.•
0
Čačanska policija saopštila je da je uhapsila mladića iz okoline Lučana, zbog sumnje da je pokušao da ubije svog dedu.
Čačak obezbeđuje besplatne udžbenike za učenike od prvog do četvrtog razreda
18.04.2025.•
0
Gradonačelnik Čačka Milun Todorović saopštio je danas da će Grad obezbediti besplatne udžbenike za sve učenike čačanskih osnovnih škola od prvog do četvrtog razreda.
O pretnji državnim univerzitetima: Ništa im nije važno sem ostanka na vlasti
18.04.2025.•
1
Tokom svog obraćanja predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izneo svoju najnoviju ideju – predložiće vladi, u vidu zakonodavne inicijative, da drugačije raspodeli pare fakultetima.
Kardinal Nemet: Dolazak pape u Srbiju bio bi od opšteg značaja
18.04.2025.•
2
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet kaže da bi dolazak pape u Srbiju bio od opšteg značaja za celu državu i društvo, ali da ne veruje da će do toga doći u ovom trenutku iz zdravstvenih razloga.
RTS podneo krivičnu prijavu zbog blokade
18.04.2025.•
1
RTS je podneo krivičnu prijavu Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv NN lica zbog blokade objekata RTS-a u Takovskoj i Aberdarevoj ulici i na Košutnjaku.
Evropski mediji o srpskim studentima u Strazburu: Da li će ih EU uzeti za ozbiljno?
18.04.2025.•
1
Francuski i mediji drugih zemalja EU su s pažnjom dočekali studente iz Srbije koji su biciklima prešli 1.400 kilometara i u Strazburu uručili evropskim institucijama apel za pravdu u svojoj zemlji.
Dve devojke krale telefone, kod njih pronađene i tablete bez recepta
18.04.2025.•
2
Policija u Beogradu uhapsila je S. M. (19) i A. S. (19) zbog sumnje da su u četvrtak uveče u Ustaničkoj ulici prišle jednoj osobi i iz torbe ukrale mobilni telefon.
Patrijarh u Uskršnjoj poslanici: Svesni smo opasnosti od nesporazuma koji su zahvatili i našu zemlju
18.04.2025.•
12
Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije kritikovao je u Uskršnjoj poslanici individualizam.
MUP apeluje na vozače: Vozite odgovorno tokom praznika, ne sedajte za volan ako ste pili
18.04.2025.•
0
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije apelovalo je na vozače da tokom praznika voze odgovorno, poštuju ograničenja, vezuju pojas i ne sedaju za volan ako su pili.
Opozicija učestvuje u lokalnim izborima u Zaječaru: Predata lista
18.04.2025.•
3
Opozicija će učestvovati u lokalnim izborima u Zaječaru.
Rektor posle saslušanja: Ovo se stavlja na teret meni, ali i svim članovima akademske zajednice
18.04.2025.•
17
Rektor Vladan Đokić izjavio je za medije posle gotovo tri sata saslušanja u UKP da je ovo "prijava protiv cele akademske zajednice".
RTS: Radimo u najtežim uslovima, redakcije i novinari bez ikakve svoje krivice nemaju zaštitu
18.04.2025.•
36
Radio-televizija Srbije, čije zgrade u Takovskoj ulici i na Košutnjaku studenti blokiraju od ponedeljka, 14. aprila, objavila je da radi u do sada najtežim uslovima.
Zvižduk dobrodošlice za novog ministra: Sindikat prosvetara poziva na protest
18.04.2025.•
3
Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) najavio je protestno okupljanje "Zvižduk dobrodošlice" ispred Ministarstva prosvete u utorak, 22. aprila.
Stručnjaci: Gradnja kod Savskog keja u Beogradu mogla bi da ugrozi vodoizvorište
18.04.2025.•
1
Organizacija Nova planska praksa saopštila je da bi izgradnja stambeno-komercijalnog objekta od 78.000 kvadratnih metara kod Savskog keja na Novom Beogradu "mogla da ugrozi vodoizvorište".
Nova Vlada: Nestranački premijer i ministri "na zadatku slamanja protesta"
18.04.2025.•
22
Srbija je juče dobila novu Vladu, koju predvodi univerzitetski profesor i lekar Đuro Macut. U kabinetu se nalazi više profesora, koji su imenovani za ministre.
VIDEO: Veliki broj ljudi ispred policijske stanice pružio podršku rektoru Đokiću
18.04.2025.•
4
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić došao je jutros u Upravu kriminalističke policije na Novom Beogradu.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - ovo ćete lako
18.04.2025.•
3
Razonoda za one koji imaju slobodan dan, a odmor za one koji ipak rade.
Moguće pojačane gužve na putevima zbog uskršnjih praznika
18.04.2025.•
0
Počeli su uskršnji praznici pa se na putevima širom zemlje očekuje pojačan saobraćaj.
Nastavljena blokada RTS-a: Javni servis ne emituje jutarnji program, tokom noći jedan incident
18.04.2025.•
10
Već nekoliko dana ispred RTS-a traje blokada studenata kojoj su se pridružili i brojni građani.
Studenti pozivaju: "Naš Uskrs je i vaš, provedimo ga zajedno pred RTS-om"
18.04.2025.•
8
Beogradski studenti u blokadi pozvali su građane da zajednički proslave Uskrs ispred objekata Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici i na Koštunjaku.
Krivična prijava protiv vozača gradskog autobusa zbog saobraćajne nezgode u Beogradu
18.04.2025.•
2
Beogradska saobraćajna policija podneće krivičnu prijavu protiv vozača autobusa državljanina Šri Lanke W.P.R.C.J (37) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje javnog saobraćaja.
Komentari 6
Andrija Šrek
Naravno, Centar za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata na Zlatiboru radi odlično, no, kada dete nakon 2 nedelje provedene tamo (koliko plaća Fond) dođe kući, praktično NEMA stručnjaka koji će dalje da prati sprovođenje dijetoterapije. To je veliki problem, i gojaznost se vraća sa ponovnim vraćanjem starim navikama kod kuće.
Zato je neophodno da Institut za zdrvstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine u najkraćem mogućem vremenu edukuje stručnjake - pedijatre subspecijaliste iz ishrane, koji će se baviti ovom problematikom.
V
Roditelji ih tako naucili.
Idi begaj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar