Zašto Nemačka hoće litijum iz Srbije, a ne eksploatiše svoj?
Nedavnom porukom u Beogradu kancelara Olafa Šolca da je litijum važan kao nekada nafta, Nemačka je postala zagovornik iskopavanja ove sirovine u Srbiji.
Foto: Beta/AP
Nemačka ima sve veće potrebe za litijumom kao najveći proizvođač električnih automobila u EU, koje pokreću baterije proizvedene od litijuma. Litijum je u EU prepoznat kao kritična sirovina, dok Evropa pokušava da smanji zavisnost od Kine od koje nabavlja 56 odsto svojih potreba za tom sirovinom.
Za nemačku ekonomiju, koja umnogome zavisi od automobilske industrije, pouzdan izvor litijuma je "od velikog i kritičnog značaja", navodi za Radio slobodnu Evropu Fabijan Ničke sa nemačkog Karlsruhe instituta za tehnologiju.
Iako i sama raspolaže rezervama litijuma, u gotovo tri puta većim količinama, u Nemačkoj se ta sirovina trenutno ne eksploatiše.
Zašto se litijum ne eksploatiše u Nemačkoj?
Prema podacima Američkog geološkog instituta (USGS), Nemačka raspolaže rezervama litijuma u količini od 3,2 miliona tona. To je tri puta više od onoga što je procenjeno da leži kod Loznice.
Međutim, kako pojašnjava Fabijan Ničke iz nemačkog Karslsruhe instituta za tehnologiju, taj litijum nije vezan za rudu, što je slučaj u Srbiji (jadarit), već se litijum razlaže u geotermalnim vodama.
"Vađenje litijuma iz takvog tipa depozita nikada nije urađeno u komercijalnim razmerama u svetu", kaže Ničke.
Dodaje da trenutno ta tehnologija postoji samo na nivou pilot projekta.
"Ne radi se o tome da Nemačka nije voljna da eksploatiše svoje resurse, samo je tehnologiji za našu vrstu ležišta potrebno još neko vreme", ocenjuje Ničke.
Na pitanje u kojoj meri se litijum može smatrati zelenom energijom, s obzirom na kontroverze koje prate projekte iskopavanja te sirovine širom sveta u vezi sa ugrožavanjem životne sredine, Ničke kaže:
"Nije ni veoma zeleno, ni geostrateški veoma značajno, kontinuirano se i u potpunosti oslanjati na lako proizvedene baterije iz Kine".
Ničke pojašnjava da litijum koji se koristi u ovim baterijama potiče ili iz rudnika tvrdog kamena iz Australije ili iz Salara u čileanskim ili argentinskim Andima. Dodaje da se u tom slučaju troši ogromna količina vode, što snižava nivo podzemnih voda u najsušnijim regionima zemlje, a to dalje "otežava ili čak čini nemogućim" da lokalno stanovništvo koristi poljoprivredno zemljište.
"Ekstrakcija (litijuma) u Evropi bi svakako bila 'zelenija'. U ovom slučaju, bilo bi još 'zelenije' izdvojiti ga iz geotermalnih fluida kada tehnologija bude spremna", zaključuje Ničke.
Nemačka ekonomija na električni pogon
Podaci globalne data platforme Statista, osnovane u Nemačkoj, pokazuju da je broj električnih automobila registrovanih u Nemačkoj 2024. dostigao rekord. Samo u proteklih pet godina taj broj se udesetostručio. Ova zemlja je najveće tržište električnih vozila u EU.
EU i njene članice su takođe vođene time da do 2050. budu karbonski neutralne, to znači nultu emisiju ugljen-dioksida (CO2), koji proizvode vozila na fosilna goriva.
Isto tako, EU planira da do 2035. zabrani prodaju automobila na fosilna goriva.
U martu 2024. godine, Savet EU je usvojio Zakon o kritičnim sirovinama, jer se očekuje da će potražnja za njima eksponencijalno rasti u narednim godinama.
"Kritične sirovine (CRM) su sirovine od velikog ekonomskog značaja za EU, sa visokim rizikom od prekida snabdevanja zbog koncentracije izvora i nedostatka dobrih, pristupačnih zamena", navodi se na sajtu Evropske komisije.
Naglašava se da je Kina ujedno i najveći dobavljač EU, pa i globalno, za većinu kritičnih sirovina od ukupno 34 koliko ih je na listu stavila EU, među kojima je i litijum.
Zakonom o kritičnim sirovinama se predviđa da nijedna kritična sirovina proizvedena u pojedinačnoj trećoj zemlji "u bilo kojoj fazi prerade" ne bi smela da pređe 65 odsto ukupne godišnje potrošnje u EU.
Prema podacima koje je objavila Evropska komisija, EU od Kine trenutno nabavlja 56 odsto ukupnih potrebnih količina litijuma.
Kakve garancije nudi Nemačka?
"Rudarstvo će se ostvarivati uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine i Nemačka će pomagati u tome", poručio je Šolc 19. jula u Beogradu.
Odgovarajući na pitanje novinara kako Nemačka može da garantuje zaštitu životne sredine, Šolc je rekao da je od predsednika kompanije Rio Tinto tražio poštovanje svih ekoloških standarda tokom eksploatacije, navodeći da je dobio garancije za to.
"Standardi o zaštiti klime, životne sredine i biodiverziteta su visoki. Zbog toga sam veoma rano razgovarao sa šefom Rio Tinta", rekao je Šolc.
Takođe je rekao da je predstavnicima Vlade Srbije odgovorio potvrdno na zahtev da Nemačka pomogne u kontroli zaštite životne sredine.
Nemačko Federalno ministarstvo za ekonomske odnose i klimatske akcije nije do zaključenja teksta odgovorilo na pitanje RSE kakve garancije Nemačka može dati Srbiji da će se iskopavanje litijuma vršiti uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine.
U okviru pres-konferencije Olafa Šolca u Bundestagu uoči njegovog odlaska na sastanak sa Vučićem i Šefčovićem u Beogradu 18. jula, Šolc je na novinarsko pitanje kako komentariše protivljenje dela građana iskopavanju litijuma odgovorio:
"Ne možemo se, s jedne strane, žaliti da su određena eksploatacija i određena prerada minerala koncentrisani u nekoliko zemalja, posebno u jednoj veoma velikoj zemlji na istoku, a da onda, s druge strane, nikada ne donesemo sami konkretne odluke o novim rudnicima."
On je dodao da se litijum mora iskopavati i u Evropi "pod najboljim mogućim uslovima".
Ekonomski i politički uticaj
Za Kurta Basenera iz Saveta za politiku demokratizacije sa sedištem u Berlinu, litijum ima ekonomski, ali i politički značaj, i za Nemačku i za Srbiju.
"Iskopavanje ovih rezervi (u Nemačkoj) izazvalo bi veliku domaću političku reakciju zbog straha od ekoloških rizika", navodi Basener.
Prema njegovom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji iskopavanje litijuma vidi kao "prekretnicu i kvantni skok u budućnost" vrednosti od milijarde evra, od toga bi imao ekonomsku, ali i političku korist.
"Siguran sam da se Vučić u odnosima sa EU posle dogovora sa Nemačkom (i EU) oseća još sigurnije nego ranije", ocenjuje Basener.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Komunalac u Čačku: Radnik uhapšen prilikom prevoza migranata nije bio na radnom mestu
19.09.2024.•
0
Jedan od šefova Javnog komunalnog preduzeća "Komunlac" u Čačku A.A koji je uhapšen na srpsko-hrvatskoj granici dok je vozio kamion sa 27 migranata, nije tada bio na radnom mestu.
Ministarstvo: Rešavanje liste čekanja za skener tokom vikenda, u nedelju preventivni pregledi
19.09.2024.•
0
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar je s rukovodiocima zdravstvenih ustanova razgovarao o pripremi za vikend kada će se ponovo obavljati preventivni pregledi i rešavati liste čekanja na "CT preglede".
Usvojen Predlog zakona kojim se povećava roditeljski dodatak, za prvo dete 500.000 dinara
19.09.2024.•
0
Vlada Srbije je usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom.
Organizatorke protesta na FPN: Iz moralnih razloga nećemo dozvoliti da Orlović postane dekan
19.09.2024.•
0
Organizatorke protesta na Fakultetu političkih nauka (FPN) zbog spornog junskog izbora profesora Slaviše Orlovića za dekana, danas su saopštile da iz moralnih razloga to neće dozvoliti.
MUP oduzima nalepnice, zastave, zastavice, majice i značke: Mere povodom utakmice Zvezda - Benfika
19.09.2024.•
0
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da pripadnici MUP-a preduzimaju sveobuhvatne mere bezbednosti povodom današnje fudbalske utakmice između Crvene zvezde i Benfike.
Vučević: Mora da se zna red, da roditelji poštuju profesore, da učenici ustaju kad stariji uđe
19.09.2024.•
27
Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević je poručio da je neophodno da se vrati ugled prosvetnih radnicima.
Opozicioni poslanici novčano kažnjeni: Milivojević ponudio Brnabić celu platu "da zagreje bazen"
19.09.2024.•
2
Odbor Skupštine Srbije za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja kaznio je danas šestoro poslanika opozicije koji su bili opomenuti na zasedanjima u junu i septembru.
Vlada usvojila: 3. i 4. maj će se obeležavati kao Dani sećanja na žrtve masovnih ubistava
19.09.2024.•
1
Vlada Srbije donela je na današnjoj sednici odluku da se 3. i 4. maj ustanove kao Dani sećanja na žrtve masovnih ubistava.
Ašanin razrešen sa mesta direktora Kliničkog centra Srbije, poznato ko ga menja
19.09.2024.•
4
Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Milika Ašanin razrešen je funkcije.
Novi slučaj vršnjačkog nasilja: U Pančevu tri devojčice pretukle vršnjakinju, reagovala policija
19.09.2024.•
1
U Pančevu su dogodio slučaj vršnjačkog nasilja koji ispituje policija, a na osnovu snimka sa društvenih mreža.
VIDEO: Aktivisti "živim zidom" sprečili izvršiteljku da iseli stariju ženu iz stana u Beogradu
19.09.2024.•
1
Javna izvršiteljka Danka Stanojević pokušala je danas da iseli Dušanku Beljan (77) iz stana u Krunskoj ulici na Vračaru, ali su je u tome sprečili aktivisti Združene akcije "Za krov nad glavom".
Štark povukao pakovanja keksa sa tržišta u Srbiji i BiH zbog mogućeg prisustva stranog tela
19.09.2024.•
0
Atlantic Štark d.o.o saopštio je da sa tržišta Srbije povlači proizvode zbog mogućnosti prisustva stranog tela.
Udruženje "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" zahteva od ministarstva da odbaci zahtev "Rio Save"
19.09.2024.•
1
Ministarstvo zaštite životne sredine treba da odbaci zahtev kompanije "Rio Sava exploration" za određivanje obima i sadržaja Studije za procenu uticaja na životnu sredinu projekta "Jadar".
Dvoazbučne tastature i otkup samo ćiriličnih knjiga: "E moj Dositeju, javi se ministrima, bar u snu"
19.09.2024.•
18
Izjava ministra Nikole Selakovića da će predložiti nabavku isključivo dvoazbučnih tastatura u javnom sektoru, kao i da država otkupljuje isključivo ćirilične knjige izazvala je polemiku u javnosti.
Zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD: Rudarenje litijuma će pomoći Srbiji
19.09.2024.•
12
Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksandar Kasanof izjavio je da je projekat rudarenja litijuma višestruko koristan.
Marjanović: Država ima rok od 15 dana da odgovori na zahteve prosvetara, u suprotnom - svi u Beograd
19.09.2024.•
2
Predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPS) Dobrivoje Marjanović da Vladi daju rok od 10, 15 dana da ih pozove i odgovori na njihove zahteve.
Krivična prijava protiv VBA: Sumnja da je nezakonito pratila porodicu Novice Antića
19.09.2024.•
2
Agenti Vojne bezbednosne agencije pratili su kretanje članova porodice Novice Antića, civila koji nemaju status vojnih lica i nisu pod optužbom za krivična dela, piše nedeljnik Radar.
Advokati o razlici u hapšenju Sergeja Trifunovića i Severine Vučković: "Ali je sve to besmisleno"
19.09.2024.•
9
Nedugo nakon što je hrvatska pevačica Severina Vučković zadržana na srpskoj granici, glumac Sergej Trifunović je priveden na graničnom prelazu Bajakovo.
Od početka godine poginulo 49 motociklista: Ne nose svi zaštitnu opremu, neki jer je skupa
19.09.2024.•
7
Od početka godine na putevima Srbije poginulo je 49 motociklista.
Uklanjanje Tita i narodnih heroja, podizanje spomenika Draži Mihailoviću: Ko je za, a ko protiv?
19.09.2024.•
34
Ideja Aleksandra Šapića da ukloni narodne heroje sa Kalemegdana i Josipa Broza Tita iz Kuće cveća, ali i da izgradi spomenik Draži Mihailoviću, podelila je koalicione partnere naprednjaka.
VIDEO: Iz jedne pošte uz pretnju pištoljem odneo 290.000 dinara, pa pokušao da opljačka još jednu
19.09.2024.•
0
Beogradska policija uhapsila je S. T. (1957) zbog razbojništva i pokušaja razbojništva.
Komentari 41
Minerva
Isto kao i Lin Longu uZrenjaninu i Kinezima u Boru da izvlače zlato za 3% rudne rente.
Slucaj
Nemačka je vrlo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar