
Šta će Srbiji doneti Makronova poseta: "Ne smemo da ostanemo bez struje"
Predsednik Francuske Emanuel Makron dolazi u dvodnevnu posetu Srbiji, 29. i 30. avgusta.
.jpg)
Foto: 021.rs
Među ostalim važnim temama ove posete, na visokom mestu se kotiraju razgovori o električnoj energiji, koja dolazi u žižu interesovanja kako javnosti, tako i politike, prenosi Euronews Srbija.
"Trudimo se da pronađemo rešenje da za sedam, osam ili 10 godina ne budemo zemlja bez električne energije. Mnoge će zemlje imati probleme sa električnom energijom", rekao je predsednik Vučić u najavi posete predsednika Francuske Makrona Beogradu.
Među ostalim sporazumima do kojih su kroz pregovore i prethodni rad stigli Beograd i Pariz, biće, prema rečima predsednika Vučića, potpisan i onaj sa francuskom elektrokompanijom, a koji će se ticati konkretne saradnje na ovom polju.
Predmet razgovora u okviru teme o električnoj energiji će biti i nuklearna energija, u čijoj je primeni u energetskom sektoru Francuska apsolutni šampion na tlu Evrope, s obzirom na to da četiri petine ukupne godišnje potrošnje električne energije zadovoljava upravo energijom iz nuklearnih reaktora.
Univerziteti i kadrovi su ključ razvoja nuklearne energije Francuske
Međutim, da bi došla do trenutnih kapaciteta koje poseduje, Francuska je prošla trnovit put od ulaganja u izgradnju elektrana, ali pre svega razvoj tehnologije i najvažnije, do školovanja i stručnog usavršavanja kadrova koji rukovode neverovatnim sistemom, u kojem trenutno radi čak 58 nuklearnih reaktora, koji daju 63.236 megavata električne energije godišnje.
Kako to obično biva u tranzicionim društvima, lokalno protivljenje nuklearnoj energiji, kako ga je nazvao Vučić, nakon Černobiljske katastrofe, koja je uzrokovala i populistički potez poslednje jugoslovenske Vlade Ante Markovića, koja je zabranila razvoj nuklearne energije u mirnodopske svrhe, samim tim i gradnju nuklearnih elektrana, dovelo je do potpunog uništenja srpskih potencijala na polju razvoja kadrova sposobnih da samostalno grade nuklearne kapacitete i njima upravljaju.
O ovome je nedavno govorio i premijer Miloš Vučević, kada je kao predsednik Vlade rukovodio potpisivanjem Memoranduma o razumevanju u oblasti primene razvoja nuklearne energije u Srbiji, između pet ministarstava i 20 naučno-akademskih institucija i instituta.
On je tada rekao da se ovim aktom ispravlja "greška učinjena 80-ih godina prošlog veka", ali i da će "pitanje kadrova u ovoj oblasti biti izazovno, na čemu će raditi Ministarstvo prosvete".
Ispravnost stava premijera Vučevića da, uprkos želji države da kroz sve dostupne kapacitete uključujući i nuklearnu energiju, postigne energetsku nezavisnost i zadovolji potrebe ekonomije i društva koje se razvija, postoji ozbiljan nedostatak kadrova u ovoj oblasti, bez kojih nije moguće postići uspeh na ovom polju, pokazuju i podaci iz Francuske.
Naime, prema podacima renomiranog sajta "EduRank" u vodećoj zemlji Evropske unije radi čak 31 Univerzitet sa odeljenjem Nuklearnog inženjerstva i svi se nalaze među najboljih 1.000 Univerziteta na svetu. S druge strane, čak 34 francuska Univerziteta sa odeljenjem Nuklearne fizike su na spisku 1.000 najboljih Univerziteta sveta, a ukupno ih je u ovoj zemlji čak 89, što pokazuje koliko Francuska ozbiljno shvata pitanje nuklearne energije u energetici i ekonomiji.
Tankosić: Moramo nastaviti tamo gde smo stali 1985. godine
Među 20 institucija potpisnica Memoranduma o razumevanju su i Institut za nuklearne nauke Vinča, JP "Nuklearni objekti Srbije", Uprava za radijacionu i nuklearnu bezbednost i bezbednost Srbije, te Srpsko nuklearno društvo.
Međutim, nedostatak nuklearnih inženjera upravo uslovljava brzu reakciju s obzirom na važnost prisustva stručnog kadra kada je u pitanju razvoj nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Prema oceni nekih analitičara, Odsek tehničke fizike na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu je sistematski i svesno degradiran i na kraju ukinut, a osnovan je još 1955. godine i na njemu su školovani i usavršavani kadrovi koji su Institutu za nuklearne nauke "Vinča" dali nemerljiv doprinos u procesu razvoja jugoslovenskog nuklearnog programa, koji je osnovan 1948. godine, a prekinut 20 godina kasnije.
Ipak, potpisivanju Memoranduma je prisustvovao i Đurica Tankosić, međunarodni ekspert u oblasti nuklearne energetike, koji je učestvovao u izgradnji brojnih nuklearnih elektrana po svetu, a koji je rekao da će čitav proces za puštanje u pogon nuklearne energije trajati 14 godina, čiji je Memorandum prvi korak.
Tankosić je u razgovoru za RTS istakao i to da su još osamdesetih godina urađeni parametri potrebni za sprovođenje projekta izradnje nuklearne elektrane.
"Treba doraditi te stvari. Ljudi koji su na njima radili su mojih godina, potrebni su nam novi kadrovi, a oni će doći kada im se pokaže perspektiva da će taj program zaista proći", rekao je Tankosić dodajući da je za to potrebno i da mediji pravilno obrađuju ovu temu.
Kada je reč o ljudskim kapacitetima, Tankosić je naglasio i to da za razliku od zemalja poput Egipta, Bangladeša i Jordana, koje već razvijaju nuklearne programe, Srbija ima veći tehnološki i resursni potencijal, jer je tadašnja zemlja još osamdesetih godina prošloga veka imala ambicije da gradi nuklearna postrojenja za proizvodnju električne energije i da je potrebno nastaviti tamo gde smo stali 1985. godine.
Da će proces školovanja kvalitetnih i stručnih kadrova biti izazovan i sadržajan, svedoči i ministarka Đedović Handanovič.
"Svesni smo da je ovo dug proces, koji traje najmanje 10 do 15 godina i važno je da svaki korak sprovedemo efikasno, kvalitetno i odgovorno, u čemu će nam biti veoma važna podrška Međunarodne agencije za atomsku energiju", rekla je ministarka rudarstva i energetike.
Evropski podaci i svetske aspiracije o upotrebi nuklearne energije govore da je Srbija na dobrom putu
Na početku tog procesa, pored "skidanja moratorijuma na nuklearke" kako se popularno opisuje odluka da se predlože Izmene zakona o energetici iz 1989. godine, Srbija je donela i druge dokumente koji omogućavaju upotrebu nuklearne energije.
"Mogućnost korišćenja nuklearne energije sagledali smo kroz usvojeni Nacionalni integrisani plan za energetiku i klimu, koji kroz varijacije jednog od scenarija predviđa uvođenje nuklearne energije nakon 2040. godine, a u procesu javnih konsultacija je i nova Strategija razvoja energetike, koja takođe razmatra opciju nuklearne energije", rekla je Đedović Handanović.
S druge strane, prilikom potpisivanja Memoranduma, Sandra Dokić, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine, rekla je da je korišćenje nuklearne energije značajno u kontekstu klimatskih politika Evropske unije koja je potpisivanjem Zelenog dogovora postavila cilj da do 2050. godine dostigne klimatsku neutralnost.
On je istakla da se u Evropi 26 odsto električne energije proizvodi iz nuklearnih elektrana i da Poljska, visoko zavisna od uglja kao i Srbija, planira izgradnju šest nuklearnih reaktora, a da neke susedne zemlje poput Rumunije, proširuju svoje nuklearne kapacitete, preneo je "Balkan green energy news".
Da je nuklearna energija i njeni benefiti "vruća tema" u svetskim tokovima, te da se na nju u procesu dekarbonizacije i prelaska na alternativne izvore energije ozbiljno računa, pokazuju i zaključci UN-ovog COP28,
Naime, na konferenciji UN o klimatskim promenama, COP28, prošlog decembra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šefovi država i drugi najviši zvaničnici iz 22 zemlje sastavili su Deklaraciju o utrostručavanju nuklearne energije najkasnije 2050. godine, preneo je "Balkan green energy news".
Ta tehnologija može da doprinese dekarbonizaciji daljinskog grejanja, desalinizaciji, industrijskim procesima i proizvodnji vodonika, saopštila je IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) pred svečanost potpisivanja na samitu COP28.
Naime, na konferenciji UN o klimatskim promenama, COP28, prošlog decembra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šefovi država i drugi najviši zvaničnici iz 22 zemlje sastavili su Deklaraciju o utrostručavanju nuklearne energije najkasnije 2050. godine, preneo je "Balkan green energy news".
Ta tehnologija može da doprinese dekarbonizaciji daljinskog grejanja, desalinizaciji, industrijskim procesima i proizvodnji vodonika, saopštila je IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) pred svečanost potpisivanja na samitu COP28.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ukinuta presuda Belivukovim dilerima, naloženo da se ponovi suđenje
31.03.2025.•
1
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je 18 osoba osuđeno na ukupno 73 godine i devet meseci zatvora zbog preprodaje droge na teritoriji Beograda.
Istraživanje pokazalo: Skoro polovina građana smatra da je korupcija u porastu
31.03.2025.•
2
Istraživanje o percepciji korupcije pokazalo je da 27 odsto građana misli da je nivo korupcije veoma povećan, 23 odsto ispitanika kazalo je da je malo povećan, 35 odsto smatra da nije bilo promena.
Pernat: Policija me zvala na razgovor jer sam prijavila zdravstvene probleme posle 15. marta
31.03.2025.•
2
Poslanica poslaničke grupe "Pokret radnika sloga - struka" Sonja Pernat rekla je da je pozvana na informativni razgovor u policiju u Zrenjaninu.
Suprug napadnute dekanke Natalije Jovanović tužio Vučića
31.03.2025.•
0
Zbog optužbi izrečenih na televiziji o njemu i njegovoj supruzi, dekanki Filozofskog fakulteta Nataliji Jovanović, političar Branislav Jovanović podneo je tužbu protiv Aleksandra Vučića.
RHMZ: Naredna četiri dana porast vodostaja Dunava i Save
31.03.2025.•
1
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) saopštio je da će vodostaji Save u naredna četiri dana biti u manjem porastu, sa prevazilaženjem granice vanredne odbrane od poplava kod Šapca.
Profesor iz Slovenije o lekarima, protestima: Srpske lekare godinama ponižavaju, treba da dignu glas
31.03.2025.•
2
O platama srpskih lekara, protestima studenata, podršku Vučiću iz Ljubljane, pričao je prof. dr Borut Štrukelj, profesor na Farmaceutskom fakultetu u Ljubljani.
Počinje isplata četvrtog kruga akontacije obeštećenja korisnicima restitucije
31.03.2025.•
0
Agencija za restituciju objavila je da danas, 31. marta za korisnike restitucije počinje isplata četvrtog kruga akontacije obeštećenja.
Vučić počinje konsultacije o mandataru, hoće li se opozicija odazvati: "Nema dogovora sa lopovima"
31.03.2025.•
26
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će konsultacije o mandataru za sastav nove vlade početi danas, 31. marta.
Profesor Samardžić: Vlasti ne odgovara da ide na izbore - opozicija bi ih bojkotovala
31.03.2025.•
3
Profesor Fakulteta političkih nauka Slobodan Samardžić ocenio je da aktuelnoj vlasti više odgovara da formira vladu nego da ide na izbore te dodao da glasanje u postojećim uslovima ne bi imalo smisla.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja da testirate znanje
31.03.2025.•
3
Nova radna nedelja je pred nama, a tu je i 021.rs dnevni kviz znanja.
Vodostaj Save kod Šapca raste umereno: Vrh se očekuje ove nedelje
31.03.2025.•
0
Načelnik Odeljenja za vanredne situacije Šapca Ivan Spajić kaže da vodostaj Save u šabačkom području raste umereno, usled pojačanih padavina tokom prethodnih dana i većih poplava u Republici Srpskoj.
Tri osobe poginule, a četiri povređene u lančanom sudaru kod Donjeg Milanovca
31.03.2025.•
0
Tri osobe su poginule, a četiri su povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko pola dva na putu od Donjeg Milanovca ka Hidroelektrani Đerdap 1.
Protest u Nišu: "Napad na dekanku nije nasilničko ponašanje, već pokušaj ubistva"
30.03.2025.•
9
Profesor Filozofskog fakulteta u Nišu Dušan Aleksić rekao je da današnji napad na dekanku tog fakulteta Nataliju Jovanović nije nasilničko ponašanje na skupu, već pokušaj ubistva.
Udružena prosveta Srbije poziva na jednodnevnu obustavu nastave u znak podrške Nataliji Jovanović
30.03.2025.•
6
Udružena prosveta Srbije pozvala je sve radnike u prosveti i one koji nisu u obustavi nastave, da sutra, 31. marta obustave nastavu na jedan dan u znak podrške napadnutoj dekanici Nataliji Jovanović.
ProGlas: Napad na dekanku kulminacija ataka vlasti na sve segmente pobunjenog društva
30.03.2025.•
5
ProGlas i savez "SOS" saopštili su da je nasrtaj na dekanku Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliju Jovanović "samo kulminacija višemesečnih ataka nosilaca vlasti na sve segmente pobunjenog društva".
Roglić: Leks specijalis o produžetku akademske godine moguć, ali zavisi od završetka blokada
30.03.2025.•
8
Dekan Hemijskog fakulteta u Beogradu Goran Roglić kaže bi donošenje leks specijalisa o produžetku akademske godine možda moglo da ima svrhu, ali da sve zavisi od toga kada će se završiti blokade.
FPN: Informer zloupotrebljava gradsku frekvenciju za vređanje studenata
30.03.2025.•
2
Uprava Fakulteta političkih nauka ocenila je da glavni i odgovorni urednik Informera Dragan Vučićević i drugi zaposleni "zloupotrebljavaju gradsku frekvenciju" za vređanje studenata i profesora.
Arhiv javnih skupova: 9.500 studenata na jučerašnjem protestu ispred Informera
30.03.2025.•
2
U protestnoj akciji "Dezinformer", koju su organizovali studenti Fakulteta političkih nauka ispred zgrade TV Informer, bilo je prisutno oko 9.500 studenata i građana, objavio je Arhiv javnih skupova.
Mali tvrdi da je Đilas kritikama na račun vlasti "stvorio kontekst društvene netrpeljivosti"
30.03.2025.•
14
Ministar finansija u tehničkoj Vladi Siniša Mali, optužio je predsednika SSP-a Dragana Đilasa, da je "kreator narativa nasilja u Srbiji".
U Žarkovu automobilom udaren muškarac tokom 16 minuta tišine
30.03.2025.•
2
U beogradskoj opštini Čukarica, danas je vozilom udaren muškarac tokom 16 minuta tišine za žrtve pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Komentari 38
Đole
Miloš
maslala!
Nego, gde ce da se gradi nuklearka? Jel' u okolini Beocina? I da li se moze pokvarena nuklearka koristiti kao izvor zracenja u lecenju raka pluca?
Pitam za druga!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar