Austrijski dnevnik: U Beogradu se grade stanovi samo za prodaju, stanari nisu nikako zaštićeni

U Beogradu se grade gotovo isključivo stanovi za prodaju, jako je malo javnih stanova u kojima žive ljudi koji plaćaju stanarinu, a cenu najma stanova diktira tržište.
Austrijski dnevnik: U Beogradu se grade stanovi samo za prodaju, stanari nisu nikako zaštićeni
Foto: Pixabay (ilustracija)
Tako piše austrijski dnevnik Štandard (Der Standard) i konstatuje da stanari ne uživaju gotovo nikakvu pravnu zaštitu.
 
List piše da se Beograd u poslednje dve decenije veoma promenio i da svojim izgledom, višespratnicama sa luksuznim stanovima, tržnim centrima i šetalištima uz Savu želi da konkuriše velikim zapadnoevropskim gradovima.
 
"Nažalost, to važi i za cene stanova", piše dnevnik i navodi primer Beograda na vodi "gde cena kvadrata iznosi i do 10.000 evra, pri prosečnoj bruto plati od oko 1.000 evra".
Novi projekti sastoje se, prema pisanju Štandarda, gotovo isključivo od privatnih stanova koje finansiraju investitori, iako Srbija, kao što je to uglavnom slučaj u celoj istočnoj Evropi, ima jako visok udeo stanova u ličnoj svojini, koji premašuje 91 odsto.
 
"Razlog je to što je posle raspada Jugoslavije jako puno stanova u kojima su živeli stanari privatizovano. U staroj Jugoslaviji postojali su u velikim preduzećima fondovi u koje je uplaćivan deo zarada i ličnih dohodaka. Od toga su građeni stanovi za zaposlene", piše dnevnik.
 
"Oni su onda mogli tamo jeftino da žive, ali su ljudi retko bili spremni da menjaju poslodavca jer bi to značilo i selidbu", rekla je za Štandard arhitektica Violeta Vujović-Zalhofer, koja već dugo živi u Beču.
Ona je pre nekoliko dana u svoj rodni Beograd vodila grupu austrijskih stručnjaka za stambena pitanja bliskih socijaldemokratskoj partiji SPOe, i novinare, koji su se na licu mesta uverili da se grad od oko 1,7 miliona stanovnika i dalje bori sa problemima nastalim privatizacijom iz 90-ih.
 
Stanovi su tada, podseća list, privatizovani za desetinu vrednosti, a sadašnji vlasnici, koji u njima žive relativno jeftino, često nemaju para za njihovo održavanje.
 
"Mnogi od tih stanova su u međuvremenu završili u rukama investitora. Stanarine diktira tržište, a pravna zaštita stanara gotovo i da ne postoji. U vlasništvu Grada je svega oko 9.000 stambenih jedinica", piše dnevnik.
 
"Ovde se stambena politika brine samo za nasiromašnije među siromašnima", rekao je za Štandard šef SPOe bliskog Udruženja za podsticanje stanogradnje Mihael Gebauer.
 
On je dodao da su stanarine u poslednje vreme jako porasle, uglavnom zbog izbeglica iz Rusije, Ukrajine i Izraela, a da "pravilo zaštićenog stanara važi samo za jednu malu grupu" onih koji žive u stanovima u vlasništvu Grada.
 
"To je dramatično suprotno od našeg sistema", rekao je Gebauer, dodajući da je jak porast stanarina "najvažniji indikator da nema dovoljno stanova".
Udruženje blisko socijaldemokratama protivi se i ideji vladajuće Austrijske narodne partije da se u Austriji udeo stanova u ličnom vlasništvu poveća na 60 odsto, što bi, prema rečima Gebauera, značilo pola miliona privatnih stanova više.
 
"Parola vlasništvo ne može biti rešenje, to smo ovde videli", izjavio je predsednik austrijske javne stambene zadruge Vontreger Klaus Baringer.
  • Zamenik zamenika

    24.09.2024 09:32
    @ Milan NS
    I zapad nas mrzi ,da dodam.
  • Ena

    24.09.2024 09:14
    Oni uce iz naseg loseg primera... a trebali bi mi da ucimo iz njihovog dobrog.
    Nivo socijalne zastite u Austriji je za nas tesko dostizan cilj, a prvi preduslov je promena ove grabljive vlasti.
  • Stari problem

    24.09.2024 09:00
    Zna se tacno ko gradi(o) stanove, iz kojih para i za koju svrhu poslednjih 30ak godina. Stanova praznih u novijim zgradama koliko hoćeš..neko ima stan kao investiciju od nesto uštedjene love a neko da pokrije poreklo love a zato cene divljaju jer jos ima obe. Malo ljudi je dovoljno osvešćeno da višak novca ulažu u strane fondove koje imaju stabilan rast već decenijama unazad.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija