Milijarde odštete "Rio Tintu": Stvarna pretnja ili izgovor za guranje projekta do kraja?

Jedan od najčešćih argumenata vlasti u raspravi oko projekta kopanja litijuma jeste da će naša država u slučaju da odustane od toga morati da plaća veoma visoke penale kompaniji "Rio Tinto".
Milijarde odštete "Rio Tintu": Stvarna pretnja ili izgovor za guranje projekta do kraja?
Foto: 021.rs
Predstavnici vlasti u ovom kontekstu pominju različite cifre - od jedne milijarde evra, do više milijardi evra koliko smo čuli u jednoj od poslednjih izjava ministra unutrašnje i spoljne trgovine Tomislava Momirovića. 
 
Istinomer je pokušao da proveri koliko je ova opasnost realna i na osnovu čega tačno Momirović i njegove kolege iz vlasti iznose ove tvrdnje. 
Ukratko - tačan i precizan odgovor na ovo pitanje (makar javno) ne postoji, jer sem Međunarodnog bilateralnog sporazuma iz 2002. između Srbije i Ujedinjenog kraljevstva, ne postoje podaci da je naša zemlja sa samom kompanijom sklopila neki dodatni ugovor i ne znamo da li su za eventualnu odluku da se Srbija povuče iz ovog posla predviđene neke kazne. 
 
Za odgovor na ovo konkretno pitanje Istinomer je ostao uskraćen i od samog ministra i od "Rio Tinta", a stručnjaci koje je ovaj portal konsultovao različito gledaju na posledice odustajanja od projekta. Nedostatak informacija i transparentnosti kada je reč o kopanju litijuma u Srbiji tako ostavlja sumnju da je u pitanju "zastrašivanje građana" - ovog puta velikim iznosima koje će država morati da plati iz zajedničkog budžeta.
Advokat Mihail Pavlović ima višegodišnje iskustvo rada sa brojnim udruženjima građana u oblasti zaštite javnog interesa, a bavi se i parnicama i ugovornim odnosima. On je objasnio da u ovom trenutku ne znamo sve moguće pravne posledice primene sporazuma jer nam nisu dostupni papiri, niti ugovori sa "Rio Tintom".   
 
"Ono što može da rodi osnov za tužbu jeste to što ova vrsta ugovora, u gotovo svim slučajevima, daje pravo investitoru (npr. Rio Tintu) da tuži državu pred međunarodnom arbitražom, primenjujući pravila međunarodnog prava (a ne nacionalnog prava Srbije). Tako, na primer, Rio Tinto bi mogao da tuži državu i zbog 'izneverenog obećanja', odnosno ukoliko je Srbija dala određeno obećanje investitoru (npr. da će mu garantovati prava eksploatacije), pa ga ne ispuni", rekao je advokat za Istinomer.   
 
On, međutim, kaže da ne može da zna kolika bi šteta mogla da bude, ali je činjenica da bi bila ogromna, posebno u zavisnosti od toga koju vrstu obećanja je Srbija dala investitoru. 
 
Advokat Sreten Đorđević, specijalista u oblasti prava zaštite životne sredine, smatra da država Srbija verovatno ne bi imala obavezu da plati bilo kakvo obeštećenje kompaniji Rio Tinto u slučaju da Vlada Srbije raskine saradnju, a ta firma pokrene međunarodnu arbitražu. 
 
"U prilog tome ide i visina iznosa za obeštećenje, koje pominju predstavnici države, a kreću se od nekoliko stotina miliona evra do nekoliko milijardi evra. Ti iznosi su krajnje paušalni i služe u političke svrhe", rekao je Đorđević. 
 
Sagovornik Istinomera podseća da je jednu od prvih procena visine obeštećenja dao sada pokojni direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević, koji je rekao da bi u slučaju međunarodne arbitraže zbog raskida ugovora sa Rio Tintom, to bio trošak od "bar pola milijarde za državu", a da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući u Ljuboviji ponovio da, ako se ne postigne dogovor, Rio Tinto "neće lako otići" i da će tužiti državu "za više milijardi".
Đorđević kaže i da je pitanje da li bi Srbija uopšte odgovarala u slučaju pokretanje arbitraže jer bilateralni sporazumi između Ujedinjenog kraljevstva, gde je sedište Rio Tinta, i Srbije ne podrazumevaju samo obavezu Srbije da realizuje sporazum nego i obavezu kompanije da posluje u skladu sa zakonom. Dodao je da je ta kompanija od početka primenjenih geoloških istraživanja kršila propise u oblasti poljoprivrede i zaštite poljoprivrednog zemljišta jer je napravila oko 600 bušotina na poljoprivrednom zemljištu od prve do pete klase, iako propisi dozvoljavaju mogućnost geoloških istraživanja samo na zemljištu šeste, sedme i osme klase.
 
Opširnije o ovoj temi možete pročitati u tekstu Istinomera OVDE.
  • Nuklearni

    29.09.2024 11:19
    Dan
    Bolje da platimo 5 milijardi evra penala, nego da nam naprave štetu od 1000 milijardi.
    Marš sa Drine!
  • Platon

    29.09.2024 11:10
    Država
    Bilo kakvi penali bi bili nemerljivo mali u odnosu na štetne posledice ako bi se kopalo.
  • М.

    29.09.2024 11:05
    Neka preusmere novac sa nacionalnog stadiona i Expa Rio Tintu, nije da se nema...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija