"Crno tržište" privatnih časova: Vredno oko 110 miliona evra godišnje, sve više posla za nastavnike
Neformalno tržište privatnih časova za osnovce i srednjoškolce u Srbiji vredi otprilike oko 110 miliona evra godišnje, najmanje 30 odsto ukupnih plata nastavnog osoblja u školama.
Foto: Pixabay
Nadležni prosvetni organi ne žele da objasne zašto tolerišu ovaj paralelni sistem obrazovanja "na crno".
Odgovor daju istraživanja u Evropi, koja pokazuju da za razliku od zapadnih zemalja, gde su privatni časovi deo legalnog tržišta, u postkomunističkim zemljama oni su prećutno postali način da nastavnici sa malim zaradama poprave svoj status, piše magazin Biznis i finansije.
Oglašavanje privatnih časova u Srbiji, od devedesetih godina prošlog veka kada je bilo više štrajkova i nestašica struje nego nastave, pa do danas kada učimo onlajn, poprimilo je tolike razmere da se oglasi za časove mogu naći i na sajtu Kupujem-prodajem.
Aktivni profesori, profesori u penziji, profesori bez posla, stručnjaci raznih fela, pa čak i studenti, sve su to predavači koji se na neformalnom tržištu obrazovanja u Srbiji pojavljuju kao slamka spasa za đake kojima treba pomoć u učenju.
S druge strane, piše magazin Biznis i finansije, "kupci" ovakvih usluga su sve mlađeg uzrasta, jer se sa privatnim časovima počinje već tokom pripreme dece za polazak u osnovnu školu. Uči se sve, matematika, srpski, strani jezici, prirodne nauke…
Privatni časovi su najjeftiniji u manjim gradovima i na selu, gde se kreću od 400 do 800 dinara, negde do 1.200 dinara. Što je veća sredina i prosečna zarada, to su veće i cene za ovakve usluge.
Ali, bez obzira na razlike, način plaćanja je isti – novac se daje na ruke. To znači da ovaj vid dodatnog obrazovanja funkcioniše kao neformalno tržište, za koje nema zvanične evidencije.
Kvantitet ne daje kvalitet
Stiče se utisak da privatni časovi ne čine đake kompetentnijim i samostalnijim, kažu za Biznis i Finansije na Pedagoškom fakultetu u Somboru, gde se obrazuju budući učitelji.
"Zapažamo da nivo znanja opada iz godine u godinu kod većine novoupisanih studenata. Zato smo primorani da u svojim predavanjima polazimo od osnovnih znanja. Tu mislim na fundamentalna znanja iz osnovne škole, koja se nekako u toku školovanja izgube", navodi dr Gordana Kozoderović, profesorka bioloških predmeta i metodike prirodnih nauka na Pedagoškom fakultetu u Somboru.
Ona ističe da nove generacije studenata nisu u stanju da povezuju činjenice i fenomene iz svakodnevnog života, da kritički razmišljaju, formiraju sopstvene stavove zasnovane na argumentima, niti iskazuju kreativnost.
Razlike među sadašnjim i studentima od pre petnaestak godina primećuje i dr Dejan Molnar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
"Pažnja studenata je danas kraća, a uočavam da su usmereniji na konkretna i primenljiva znanja i veštine. Navikli su na dostupnost različitih informacija i orijentisani su na digitalne tehnologije, sadržaje i načine komunikacije. Primetno je, takođe, da kada god mogu biraju pismeni način polaganja ispita, umesto usmenog, koji je ranije bio dominantan. Moj je utisak da često ne prave jasnu razliku između znanja i informisanosti", ocenjuje Molnar.
Privatne časove u Srbiji pohađa oko 205.000 učenika
Na pitanje kako proceniti tržište privatnih časova osnovaca i srednjoškolaca, s obzirom da nema zvaničnih podataka, Molnar kaže da je to moguće ali uz niz pretpostavki.
On je za Biznis i Finansije izveo računicu o vrednosti tržišta privatnih časova za osnovce i srednjoškolce u Srbiji, po kojoj oko 35,4 odsto đaka pohađa privatne časove.
U račun je ušao broj nastavnika, njihovo radno vreme i zarade, prosečna cena privatnog časa od 10 evra i ukupan broj učenika u redovnim školama (državnim i privatnim), koji je u prošloj školskoj godini iznosio 500.514 đaka u osnovnoj i 225.423 u srednjoj školi.
"Pretpostavimo, najpre, da neku vrstu privatnih časova pohađa pet odsto đaka nižih razreda, svaki treći učenik viših razreda osnovne škole i svaki drugi srednjoškolac. Ovako procenjen broj učenika koji idu na ove neformalne edukacije iznosi oko 205.000 učenika", navodi sagovornik ovog magazina.
Dodatne pretpostavke su da se usluge privatnih časova koriste samo u toku trajanja školske godine, devet meseci godišnje, da prosečan đak na mesečnom nivou ukupno šest puta ide na časove i da jedan čas u proseku košta 10 evra.
"Na bazi ove logike se može preračunati da bi tržište privatnih časova u Srbiji moglo da vredi otprilike oko 110 miliona evra na godišnjem nivou. Naime, toliko novca bi prema ovoj računici građani Srbije mogli da izdvajaju za dodatno obrazovanje svoje dece izvan formalnog školskog sistema", procenjuje Molnar.
Ministarstvo prosvete i nadležna inspekcija nisu odgovorili na pitanja magazina Biznis i Finansije da li imaju podatke o tržištu privatnih časova u Srbiji, koliko je ova vrsta paralelnog obrazovanja u skladu sa propisanim školskim programima i zašto se toleriše ovakav rad "na crno".
Odgovore nisu dobili ni od iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja o tome kakav je stav struke prema tržištu privatnih časova i koliko ova vrsta nastave utiče na kvalitet obrazovanja mladih.
Ceo tekst čitajte OVDE.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ekološki aktivisti blokiraju danas put u Šapcu, podršku daje i opozicija
26.10.2024.•
0
Ekološki aktivisti najavili su blokadu puta u Šapcu kao protest protiv iskopavanja litijuma u Srbiji.
Srbin iz Kosovske Mitrovice tvrdi da je pretučen u stanici, policija negira
26.10.2024.•
0
Miloš Subotić iz Kosovske Mitrovice priveden je protekle noći i, kako tvrdi, pretučen je u policijskoj stanici, što Kosovska policija negira.
Vučić: Picula treba da se kvalifikuje za razgovor sa mnom
26.10.2024.•
4
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će novi izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula morati lepše da govori o državi.
Napadnut gradonačelnik Peći: Osumnjičenima određeno zadržavanje
26.10.2024.•
0
Gradonačelnik Peći Gazmend Muhadžeri napadnut je jutros u ovom mestu.
Vučić: Srbija poprište hibridnog rata spoljnih službi
26.10.2024.•
11
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija poprište hibridnog rata "spoljnih službi koje učestvuju u sukobima u Ukrajini, a neke na Bliskom istoku i na Pacifiku".
Uhapšeno 17 osoba zbog krijumčarenja goriva: Oštetili državu za skoro 191 milion, carinik im pomagao
26.10.2024.•
6
Sedamnaest osoba uhapšeno je zbog nelegalne trgovine naftnim derivatima na teritoriji Srbije.
Lončar: Kovid bolnica u Batajnici postaje centar za dijalizu i palijativnu negu
26.10.2024.•
3
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar najavio je da će kovid bolnica u Batajnici postati centar za dijalizu za ceo Beograd.
Vučić ispratio Ursulu fon der Lajen: Hvala na svoj pomoći i razumevanju prema Srbiji
26.10.2024.•
7
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen napustila je Srbiju, a sa aerodroma "Nikola Tesla" ispratio ju je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja da razmrdate mozak
26.10.2024.•
1
Novi 021.rs dnevni kviz stiže i ove subote.
BRIKS ili EU: Da li je ova dilema u Srbiji lažna?
26.10.2024.•
31
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbio je poziv predsednika Rusije Vladimira Putina da se pridruži Samitu BRIKS u ruskom gradu Kazanju.
Kako i pod kojim uslovima će Srbija moći da koristi novac iz plana rasta za Zapadni Balkan?
25.10.2024.•
10
Za Srbiju je u planu rasta za Zapadni Balkan opredeljeno skoro 1,58 milijardi evra. Kako i pod kojim uslovima će se koristiti ovaj novac?
DNEVNI KVIZ: Pitanja pred vikend - od Dejtona do Šefketa
25.10.2024.•
1
Vreme je za novi 021.rs kviz.
Fon der Lajen otkazala sastanak s Vučevićem zbog njegovog sastanka s ruskim ministrom
25.10.2024.•
57
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odbila je danas da se sastane sa premijerom Srbije Milošom Vučevićem.
Fon der Lajen: Srbija posvećena sprovođenju reformi, posebno u oblasti vladavine prava
25.10.2024.•
14
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je Srbija jedna od najnaprednijih zemalja u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i da je posvećena sprovođenju reformi.
Protest Kreni-promeni prilikom dolaska predsednice Evropske komisije: "Srbija nije na prodaju"
25.10.2024.•
7
Aktivisti pokreta Kreni-promeni raširili su danas transparente i duvali u pištaljke prekoputa Palate Srbija u Beogradu u vreme kada je tu prolazila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Komlen Nikolić: Kazneni populizam Krivičnog zakonika
25.10.2024.•
1
U izmenama Krivičnog zakonika izražen je kazneni populizam, smatra Lidija Komlen Nikolić.
Srbija se nije uskladila sa još dve odluke EU - o hemijskom oružju i Moldaviji
25.10.2024.•
3
Srbija je ponovo jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja se nije uskladila sa dve nove odluke Saveta EU, ovoga puta vezano za Moldaviju i upotrebu hemijskog oružja.
Vučić: Srbija ostaje na evropskom putu, a istovremeno gaji prijateljske odnose sa zemljama Briksa
25.10.2024.•
24
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ostaje na evropskom putu, a da će istovremeno nastaviti da gaji prijateljske odnose sa zemljama Briksa.
Radomir Lazović potvrdio da je kažnjen jer je vozio brže od ograničenja
25.10.2024.•
11
Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović potvrdio je da je platio kaznu jer je vozio 116 kilometara na sat, na mestu gde je ograničenje 80.
Raspisan konkurs za direktora policije, skoro tri godine od kada se Rebić penzionisao
25.10.2024.•
4
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je danas konkurs za direktora policije, gotovo tri godine od kada je prethodni direktor Vladimir Rebić otišao u penziju 16. decembra 2021.
Komentari 21
Biba
Zeze
Maja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar