
"Tihi ubica" preti da Vojvodinu od "žitnice Evrope" pretvori u pustinju
Ako se u narednom periodu ne popravi odnos prema zemljištu, Vojvodina bi od "žitnice Evrope" mogla da postane pustinja, upozoravaju stručnjaci.

Foto: 021.rs
U poslednjih pedesetak godina nivo organske materije drastično je opao. Nekada je čak tri četvrtine oranica u Vojvodini imalo više od 5 odsto humusa – danas takav sastav ima tek jedan odsto njiva. Ovu degradaciju stručnjaci nazivaju tihim ubicom zemljišta, piše RTS.
Tihi ubica zemljišta uveliko hara Srbijom. Ukoliko se ne zaustavi, proizvodnja hrane mogla bi da bude upitna u narednim decenijama, ističu stručnjaci.
"Postoji dosta degradacionih procesa zemljišta. Poplave i erozije su očigledne. I tada se u kratkom vremenskom periodu deluje, kako bi se procesi zaustavili ili posledice sanirale", kaže dr Jovica Vasin, pedolog u Laboratoriji za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, koji je jedan od četiri instituta od nacionalnog značaja.
"Međutim, proces uništavanja zemljišta koji je najbitniji i najizraženiji jeste gubitak organske materije. Mi ga zovemo tihim ubicom zemljišta. Tihi, jer traje jako dugo. Ubica zato što je sadržaj organskih materija u oranicama i u centralnoj Srbiji, a pogotovo u Vojvodini, već došao do toliko niskog nivoa da ugrožava poljoprivrednu proizvodnju", objašnjava Vasin.
Nekada je većina vojvođanske zemlje bila bogata humusom.
"Oko 75 odsto površine Vojvodine pokriveno je sa dva tipa zemljišta, černozemom i ritskom crnicom, koji su u drugoj polovini prošlog veka imali sadržaj organske materije iznad pet odsto. Danas je ovoliki sadržaj humusa prisutan na samo jedan odsto površina. Problem je što rapidno opada stočni fond – prethodne tri decenije po stopi od dva do tri odsto godišnje. U tome leži odgovor na pitanje zašto se na većini njiva u Srbiji ne koristi stajnjak kao organsko đubrivo nego mineralna gnojiva", kaže Branislav Gulan, agroekonomski analitičar.
"Negativni efekti smanjenja humusa su već vidljivi, jer uprkos tome što se primenjuju kompletne agrotehničke mere, prinosi opadaju", navodi on za RTS.
Intenzivna poljoprivreda se ne može zamisliti bez navodnjavanja. O postojećim i novim zalivnim sistemima se najviše govori leti i u sušnim godinama. Ipak, čak i da zalivamo daleko više površna nego što to činimo, pitanje je kakve bismo rezultate dugoročno ostvarili sa ovakvim odnosom koji imamo prema zemljištu.
"Dobro je što se grade novi sistemi za navodnjavanje. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku voda sada stiže samo na 1,5 odsto oranica u Srbiji, dok se u svetu navodnjava čak 17 odsto površina. Međutim, ako u narednih pola veka budemo zalivali plodne oranice, čiji kvalitet zemljišta stalno opada, a ne bude prirodnog đubriva, od žitnice zemlje, po prinosima, stvorićemo pustinju", upozorava Gulan.
"Najbolja potvrda takvog stanja je da vrednost proizvodnje već decenijama stagnira na nivou između četiri i pet milijardi dolara godišnje. Analitičari su izračunali da agrar u Srbiji poslednje tri i po decenije ima godišnju stopu rasta od samo 0,45 odsto", dodaje Gulan.
Proces degradacije zemljišta koji podrazumeva smanjenje organske materije traje jako dugo. Još od "zelene revolucije" sedamdesetih godina prošlog veka kada je povećana upotreba mineralnih đubriva.
"Tada se smatralo da će to biti dovoljno za ishranu biljaka. Međutim, zbog smanjene upotrebe organskih đubriva i zbog još nekih drugih loših praksi u poljoprivredi, kao što su, na primer, spaljivanje žetvenih ostataka, uklanjanje žetvenih ostataka za proizvodnju energije sa površina koje nisu adekvatne za to, došli smo u situaciju da je dominantan sadržaj humusa u zemljištu u Vojvodini oko tri, pa čak i ispod tri posto", navodi dr Jovica Vasin.
"Ovo se u stručnoj praksi smatra za podatak kada parcele treba đubriti povećanim količinama organskih đubriva, jer je zemljište toliko degradirano da traži meru popravke", dodaje.
Mere za poboljšanje kvaliteta zemljišta
Proces obogaćivanja zemljišta humusom zahteva vreme. Koliko je trajala degradacija, kažu stručnjaci, toliko je potrebno i da se situacija sa zemljištem popravi. Zato što pre treba prestati sa lošom praksom i krenuti u procese koji su korisni za zemljište.
"Osnovno je da se poveća primena stajnjaka. Međutim, zbog smanjenog stočnog fonda mi nemamo dovoljno stajnjaka. Zato moramo primenjivati organska đubriva koja bi mogla biti zamena za stajnjak. Recimo kompostiranje različitih organskih materijala kako od urbanih otpadaka, tako i od otpadaka koji su nusproizvod prehrambene industrije", navodi Vasin.
"Žetveni ostaci se ne smeju spaljivati, poželjno je da se zaoravaju i unose u zemljište. Takođe, prilikom izgradnje bioenergane treba voditi računa gde je sirovinska baza za takvo postrojenje tj. sa kojih površina će se odnositi žetveni ostaci. To mogu biti samo one površine koje u sebi imaju dovoljno organske materije. Nikako površine gde imamo problem sa humusom, a koje su, nažalost, postale dominantne", dodaje.
Stručnjaci ističu da bi zemljište trebalo racionalno koristiti, a za pojedine mere kojima se povećava procenat humusa u zemljištu potrebno je da država podsticajima pomogne poljoprivrednicima.
Rešenje ovog ozbiljnog problema svakako treba tražiti u oporavku stočarstva koje u Srbiji u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji učestvuje sa manje od 30 odsto, dok je u razvijenim zemljama to više od 60 procenata.
Da bi se održao dobar kvalitet zemljišta optimalno bi bilo, kažu stručnjaci, da se svake četvrte godine doda 40 tona stajskog đubriva po hektaru. Za tako nešto potrebno je da Srbija ima dva uslovna grla stoke po hektaru, a mi nemamo ni deset puta manje.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina
Novi postupci protiv Linglonga i Zrenjanina
28.03.2025.•
0
Građanski preokret je podneo tužbu Upravnom sudu protiv Grada Zrenjanina kojom se traži poništaj ponovljene saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu kineskoj kompaniji Linglong.
Buka pred Somborskim novinama zbog izveštavanja
28.03.2025.•
0
Večeras se nastavljaju okupljanja građana u Somboru, Stanišiću i Bačkom Monoštoru.
Nastavnica iz Bačke Palanke koja je dala otkaz: Samo jedna koleginica je otvoreno stala uz mene
28.03.2025.•
7
Maja Tarbuk Rokvić, nastavnica biologije iz Bačke Palanke koja je dala otkaz zbog pritisaka zbog podrške studentima još uvek nije našla novi posao.
Zrenjanin - prestonica kulture: Za otvaranje događaja potrošeno novca koliko ukupno ode na BITEF
28.03.2025.•
10
Zrenjanin je pre nekoliko dana postao Prestonica kulture Srbije.
Kolektiv Zrenjaninske gimnazije najavio normalizaciju nastave od 31. marta
27.03.2025.•
3
Kolektiv Zrenjaninske gimnazije odlučio je da obustavu rada stavi van snage i profesori će od ponedeljka 31. marta početi da rade prema redovnom rasporedu časova.
Uhvaćeni sa velikom količinom kafe i druge robe koje su ukrali u prodavnicama u Rumi
27.03.2025.•
0
Policija u Rumi uhapsila je N. S. (38) zbog krađe u produženom trajanju i posedovanja droga i J. S. V. (44) zbog saučesništva.
Peticija protiv neprimerene gradnje u zaštićenom jezgru Sombora
27.03.2025.•
5
Građani Sombora pokrenuli su peticiju protiv neprimerene gradnje u zaštićenom jezgru ovog grada.
Inđija: Za kafu, sokove i vodu lokalne samouprave dva miliona više nego za ugrožene građane
27.03.2025.•
1
Dok se za 250 socijalno ugroženih građana Inđije izdvaja samo 3,7 miliona dinara za osnovne namirnice, opština je za svoje potrebe planirala čak 5,7 miliona dinara za kafu, sokove i vodu.
Zrenjaninski biciklisti u subotu organizuju vožnju solidarnosti sa studentima, đacima i prosvetarima
27.03.2025.•
1
Zrenjaninski biciklisti pozvali su građane da dođu u subotu, 29. marta na grupnu vožnju u znak solidarnosti sa studentima, đacima i prosvetarima, kao i svima onima koji se bore za bolje sutra.
Nakon što je prošla šetnja završena pucnjavom: U subotu novi skup u Odžacima - "jer se ne boje"
27.03.2025.•
2
Stanovnici Odžaka organizovaće u subotu, 29. marta skup i protestnu šetnju.
Ukrali bakarne oluke sa katedrale u Subotici
27.03.2025.•
0
Subotička policija podneće krivičnu prijavu protiv dvojice Subotičana, starosti 24 i 26 godina, zbog tri krađe i jednog pokušaja krađe.
Laboratorija za uzgoj marihuane otkrivena u Novom Bečeju
26.03.2025.•
2
Zrenjaninska policija otkrila je, u okolini Novog Bečeja, ilegalnu laboratoriju za uzgoj marihuane.
VIDEO: Najavljen veliki studentski protest u Zrenjaninu: Zahtevi nisu ispunjeni
26.03.2025.•
8
Studenti Tehničkog fakulteta "Mihajlo Pupin" najavili su za četvrtak, 3. april, novi veliki studentski protest u Zrenjaninu.
Naprednjaci postavili štandove u Subotici, nakon protesta građana i studenata pokupili se i otišli
26.03.2025.•
4
Članovi Gradskog odbora Srpske napredne stranke (SNS) postavili su danas u centru Subotice deset štandova, nakon čega su studenti u blokadi nastave pozvali građane na protest.
Inđija bez prevoza kad SNS putuje
26.03.2025.•
13
Dok su autobusi Javnog prevoza Inđija prevozili članove SNS-a na komemorativni skup u Batajnici, đaci iz sela inđijske opštine ostali su bez prevoza.
Studenti u blokadi zrenjaninskog Tehničkog fakulteta protestovali ispred zgrade suda
26.03.2025.•
0
Studenti zrenjaninskog tehničkog fakulteta "Mihajlo Pupin" u blokadi održali su danas protest ispred zgrade suda u tom gradu.
Najavljen novi protest u Somboru, uputiće se i pozdrav lokalnoj samoupravi
26.03.2025.•
0
Predstojeći protest u Somboru zakazan je za četvrtak u večernjim satima.
Kamionom usmrtio meštanina Turije i pobegao
26.03.2025.•
0
Policija u Srbobranu uhapsila je Lj. J. (37) sa područja ove opštine zbog teškog dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja, kao i zbog nepružanja pomoći licu povređenom u saobraćajnoj nezgodi.
Ukrali veću količinu metala iz preduzeća u Sremskoj Mitrovici
26.03.2025.•
0
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je B. J. (22), B. M. (28), D. K. (25) i D. M. (33) zbog sumnje da su iz jednog preduzeća ukrali veću količinu metala.
Pastor: Vojvođanski Mađari bi da se život vrati u normalu, država tone u anarhiju
26.03.2025.•
54
Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balint Pastor izjavio je da bi vojvođanskim Mađarima odgovaralo da se život vrati u normalne tokove i da njihova svakodnevica bude mirna.
Traži se smena gradonačelnika Sombora zbog boravka u "Ćacilendu"
26.03.2025.•
0
Tri odborničke grupe u Skupštini grada traže smenu gradonačelnika, zamenika gradonačelnika i člana Gradskog veća.
Komentari 42
Imre
Novu agrarnu reformu zemlju seljacima,advokatima kancelarije,profesorima skole i katedre,radnicima fabrike,ovo najavi neko iz opozicije.
Niko ama bas niko se ne osvrnu da zemljiste sa humusom odlazi u prasini,koju stvaraju veliki traktori sa mocnim setvospremacima i duplim rotacionim valjcima koji strukturu zemljista pretvaraju u prasinu.Znam za kombinat koji je jos pre rata na cernozemu koristijo samo drljace a rotacione valjke iskljucijo,sa cime su dobili u ustedi goriva kao i ocuvanje zemljista.
Uzgoj secerne repe bez stajnjaka takodje utice da se zemljiste osiromasuje humusom.Inicijativa da se od poljoprivrednih useva posle zetve,slama,kukuruzovina koriste za dobijanje struje,u tu svrhu drzava je vec dodelila sredstva pojedinim velikim gazdinstvima,da prave mini elektrane.
Dejan
Anna
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar