EU dozvolila upotrebu brašna od crva: Postoje li zdravstveni rizici?

EU je prvi put odobrila upotrebu brašna od larve crva brašnara.
EU dozvolila upotrebu brašna od crva: Postoje li zdravstveni rizici?
Foto: Pixabay
Gadi vam se? Pomisao na crve u hrani kod mnogih ljudi izaziva gađenje. Ovu reakciju nauka naziva "prehrambenim tabuom". Neki insekti, životinje, biljke ili gljive, koje su u principu jestive, postaju tabu u određenom kulturnom ili društvenom kontekstu i stoga se ne konzumiraju, piše Dojče vele.
 
Na primer, pobožni hindusi ne jedu govedinu, vernici muslimani i Jevreji ne jedu svinjetinu, a u zapadnim kulturama mnogi osećaju gađenje prema konzumiranju insekata.
 
Ipak, prema procenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), insekti su sastavni deo ishrane za oko dve milijarde ljudi širom sveta, posebno u delovima Afrike, Azije, Srednje i Južne Amerike. Više od 2.000 vrsta insekata smatra se jestivim.
Evropska unija je sada prvi put odobrila upotrebu brašna od larvi crva u prehrambenim proizvodima. Ova dozvola se odnosi na brašno dobijeno od larvi žitnog insekta - žutog crva brašnara (Tenebrio molitor). Dakle, ne radi se o konzumiranju celih crva, prženih skakavaca ili svilenih buba - što neki možda zamišljaju kao horor-scenario.
 
Ovo visokoproteinsko brašno u budućnosti će se u malim količinama koristiti u industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima poput hleba i kolača, proizvodima od sira, testenini i prerađenim proizvodima od krompira.
Brašno od larvi žitnog crva - brašnara ne predstavlja zdravstveni rizik, inače ne bi bilo odobreno za upotrebu, upozorava i Savezna kancelarija za zaštitu potrošača i bezbednost hrane u Nemačkoj.
 
Pre odobrenja proizvođači moraju podneti zahtev za svaku vrstu insekta koji žele da plasiraju na tržište, u skladu sa Uredbom EU o "novoj hrani" (Novel-Food-Verordnung). Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) sprovodi temeljnu naučnu procenu kako bi osigurala da je hrana bezbedna za ljudsko zdravlje.
 
Dozvoljene količine su ograničene: hleb sme da sadrži maksimalno četiri grama brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.
 
Mogući patogeni u brašnu eliminišu se UV-zračenjem pre upotrebe. Ova metoda ujedno povećava sadržaj vitamina D3 u prahu.
 
Zašto su larve žitnog crva pogodne za ishranu?
 
One sadrže važne hranjive materije poput gvožđa, cinka i vitamina B12. Imaju i veliku koncentraciju proteina. Novoodobreno brašno od larvi žitnog crva sadrži između 50 i 55 odsto proteina. Osim toga, u njemu je i svih devet esencijalnih aminokiselina ali i zdrave masti, vlakna i važni vitamini.
 
Njihova proizvodnja je ekološki prihvatljivija u poređenju s tradicionalnim izvorima proteina poput govedine, svinjetine i piletine. Potrebno im je manje vode, hrane i prostora, te proizvode manje emisija štetnih gasova.
 
Skriveni životinjski sastojci u mnogim proizvodima
 
Životinjski sastojci već dugo postoje u pekarskim proizvodima, testenini i sirevima, ali ih je često teško prepoznati jer su skriveni iza aditiva ili stručnih izraza.
 
Mnoge industrijske pekare već dugo koriste L-cistein (E920), kako bi testo imalo ujednačenu konzistenciju i bolji kvalitet. Ova aminokiselina se često dobija od svinjskih čekinja ili perja, a ne mora biti posebno deklarisana.
 
Otprilike 35 odsto sireva u svetu se pravi od životinjskog sirišta - enzima iz želuca preživara, najčešće teladi. Oni razgrađuju mlečne proteine i omogućavaju sirenje mleka bez da se ukiseli. Ovaj proces je ključan za proizvodnju sira i omogućava mu da se stvrdne, jer odvaja čvrste sastojke mleka od tečnosti.
 
Želatin je takođe prisutan u mnogim proizvodima. Ova proteinska smesa dobija se iz kože i kostiju goveda i svinja. Želatin stabilizuje čorbe i soseve, zgušnjava krem sireve i povezuje pahuljice u musli pločicama.
 
Insekti su već prisutni u prehrambenim proizvodima. Od 2021. godine četiri vrste insekata su već odobrene za upotrebu u EU - najčešće u sušenom obliku ili u prahu:
 
- Osušeni žuti crv brašnar (Tenebrio molitor)
- Migratorni skakavac (Locusta migratoria)
- Kućni cvrčak (Acheta domesticus)
- Larva žitnog kukca (Alphitobius diaperinus), poznata i kao bafalo crv
Ovi insekti mogu biti sastojci u prerađenim mesnim proizvodima, pekarskim proizvodima, smesama za pečenje, testenini, pici, grickalicama poput čipsa ili kikirikija u hrskavom omotaču, čokoladi, siru, marmeladi, musliju, muslipločicama i mnogim drugim proizvodima.
 
Ko želi da se kloni ovih sastojaka, treba pažljivo da čita listu sastojaka. Insekti su u principu obavezno deklarisani: prehrambeni proizvodi koji sadrže insekte moraju biti jasno označeni prema EU regulativi. Deklaracija mora uključivati latinski i domaći naziv insekta, kao i njegov oblik upotrebe.
 
Takođe, na proizvodu mora biti jasno navedeno da može izazvati alergijske reakcije kod osoba alergičnih na rakove, mekušce i grinje.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • predrag

    21.02.2025 09:57
    Verovatno po novoj reglativi na etiketi ne mora da pise od cega je brasno.
    Za nizu i srednju klasu.
    Bon Appétit
  • Biolog

    16.02.2025 09:22
    Crvi i hrana
    Kada nađem crva u psenicnom brasnu i drugoj hrani BILJNOG POREKLA, siguran sam da je to zdravo i za mene.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće