
HPV vakcina, deca, mladi i odrasli: Epidemiolog objašnjava zašto se daje i ko treba da je dobije
Humani papiloma virusi mogu da budu opasniji nego što mislimo.
Do danas je otkriveno oko 200 tipova HPV, od kojih većina dovodi do infekcija kože i genitalnih bradavica, dok oko 40 tipova može da dovede do raka epitela sluzokoža.
Većina nas možda ima pomalo iskrivljenu sliku o njima jer se o HPV infekciji ne govori koliko o drugim polno prenosivim infekcijama.
U razgovoru za 021.rs, epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo otkriva koje su opasnosti HPV infekcije, koja oboljenja mogu da izazovu, koje su mere prevencije infekcije i kako "radi" vakcina.
Ako znamo da je infekcija humanim papiloma virusima jedna od najčešćih polno prenosivih infekcija, možemo samo da pretpostavimo da su ove infekcije u velikoj meri prisutne kako u svetskoj, tako i u našoj populaciji, otvara temu dr Stanišić.
"Čak osam od 10 seksualno aktivnih osoba u nekom periodu svog života imaće infekciju izazvanu ovim virusom. Većina osoba nikada ne sazna da ima infekciju, ali je može seksualnim kontaktom preneti na druge. U najvećem broju slučajeva, na sreću, ovakve infekcije su samoizlečive, ali ipak kod pet do 10 odsto inficiranih ova infekcija može da dovede do ozbiljnih oboljenja o kojima mi sada govorimo i za koje postoji specifična preventivna mera, a to je vakcina", kaže dr Stanišić.
Ne postoje tačno definisani simptomi koji prate HPV infekciju, što je veoma bitna činjenica, s obzirom na to da je HPV jedan od najvažnijih uzročnika raka grlića materice. Ovo oboljenje može da bude smrtonosno ukoliko se ne otkrije na vreme. Često se, nažalost, dijagnoza karcinoma grlića materice postavlja u poodmaklom stadijumu bolesti.
"Kako inficirana osoba nema simptome, vi ni ne možete da znate da imate infekciju izazvanu humanim papiloma virusom. Ovoj infekciji je potreban dugi vremenski period da dovede do karcinoma. Promene na ćelijama mogu da se dešavaju pet, 10 i više godina, i da dovedu do pojave prekanceroznih lezija koje predstavljaju uvertiru za nastanak oboljenja. Najteža i najozbiljnija oboljenja su svakako karcinomi, prvenstveno grlića materice, ali i karcinom anusa kod oba pola, vulve, vagine i penisa, usne duplje i ždrela , a HPV mogu dovesti do pojave virusnih kondiloma/bradavica u genitalnoj i orofaringealnoj regiji. Tipovi HPV koji uzrokuju genitalne bradavice nisu isti kao oni koji uzrokuju karcinome", objašnjava naša sagovornica.
Imajući u vidu da je reč o potencijalno opasnoj infekciji, da li mi nešto činimo da do iste dođe? Epidemiolog dr Olivera Stanišić kaže da svaki rizičan seksualni kontakt povećava verovatnoću za nastanak infekcije. Genetika može da ima ulogu, ali ne i odlučujuću budući da je reč o vrlo lako seksualno prenosivoj bolesti.
"HPV infekcija ne bira koga će da inficira, ali s obzirom na način prenošenja infekcije najčešće se inficiraju mlađe, seksualno aktivne osobe. Potreban je dug period dok ona ispolji svoje dejstvo. Spori napredak bolesti je dobar jer imamo vremena da redovnim skrining pregledom otkrijemo promene. Nažalost, najveći broj karcinoma registruje se kasno, zbog nedovoljno razvijene zdravstvene svesti redovnog obavljanja ginekološkog pregleda. Skrining se primenjuje bez obzira na primenu HPV vakcine. Samo HPV vakcina u kombinaciji sa skriningom, odnosno sa redovnim ginekološkim pregledom, može da da značajne efekte u prevenciji karcinoma grlića materice. Mi u našem okrugu imamo potvrđene slučajeve karcinoma grlića i u mlađoj populaciji. Oboljenja mogu da se registruju u starosnoj dobi od 30. do 34. godine života, što je zabeleženo u našem okrugu. Najčešći se oboljenje, ali i smrtni ishodi zbog kasno otkrivene bolesti registruju u uzrastu od 55 do 65 godina - ali imali smo registrovane smrtne slučajeve i u dobi od 30 do 35 godina", naglašava dr Stanišić.
U tom smislu se preporučuje prevencija HPV vakcinom kod dece starije od devet godina, pre stupanja u seksualne odnose, za dečake i devojčice prvenstveno sedmih razreda osnovnih škola (gde se pokazalo da je imuni odgovor na vakcinu najbolji) i da će se na taj način steći imunitet dovoljan da spreči nastanak HPV infekcije prilikom budućih seksualnih kontakata. Tada će mladi ljudi imati odgovarajući nivo antitela koji će ih štititi od tipova HPV virusa koji se nalaze u vakcini. Gardasil 9 je vakcina koja štiti od tipova virusa uzročnika oko 90 odsto karcinoma grlića materice i isto toliko geitalnih bradavica ili kondiloma.
Da li postoji "lek" za HPV?
Ne postoji specifično lečenje za HPV infekciju, niti za prekancerozne i kancerozne lezije, u smislu terapije lekovima. Kada su se prekancerozne lezije ili karcinom već pojavili, pristupa se specifičnim postupcima lečenja promena, primenjuje se hirurška ili radioterapija, uz terapiju koju odredi onkološki konzilijum, objašnjava epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo.
"Tinejdžeri oba pola koji nisu kao deca primili ovu vakcinu mogu da je prime i kasnije i nakon stupanja u seksualne kontakte, žene do 26. godine, a muškarci do 21. godine života. Vakcina će ih zaštititi od onih tipova virusa koji su sadržani u vakcini, a od kojih nisu ili ne moraju biti inficirani u datom trenutku i tada govorimo o delimičnom imunitetu. Ukoliko u porodici već imamo nekoga ko je oboleo od, na primer, karcinoma grlića materice ili nekog drugog karcinoma, da li dojke ili jajnika, ili u muškoj populaciji anusa ili penisa, ako postoji taj podatak svakako da je preporuka da baš te osobe treba da prime ovu vakcinu i naravno, da obavljaju redovne skrining preglede. Takođe treba naglasiti da postoje i određene rizične grupe. To su osobe koje upražnjavaju homoseksualne kontakte, promiskuitetne osobe, seksualni radnici ili radnice, čiji sam način ponašanja može da dovede do povećanog rizika za nastanak infekcije i kao posledica toga do karcinoma, pa i kod njih treba naglasiti značaj HPV vakcine budući da je preporuka da se vakcina daje prvenstveno deci uzrasta od 12 do 14 godina koja nisu stupila u seksualne kontakte", navodi naša sagovornica.
Da li postoji razlog da ne primite HPV vakcinu?
Postoje opšte kontraindikacije koje su privremenog karaktera, kao i kod drugih vakcina. Dr Olivera Stanišić pominje visoku temperaturu, akutnu bolest ili pogoršanje stanja neke osnovne hronične bolesti, kada može da se odloži vakcinacija.
"Što se konkretne kontraindikacije za ovu vakcine tiče, to može biti jedino anafilaktička reakcija nakon prve doze. Ovo je vakcina koja ne sadrži žive viruse i nakon koje se virusi ne umnožavaju u organizmu. Nakon vakcinacije se u organizmu stvaraju antitela, te kada se naš organizam susretne s virusom, antitela ga prepoznaju i neutrališe ga. Vakcina je moderna, napravljena na savremenoj platformi i potpuno je bezbedna. Ukoliko se jave reakcije nakon vakcinacije, one su najčešće lokalnog tipa u vidu bola i crvenila na mestu davanja vakcine", podseća ona.
Epidemiolozi svakako imaju velika očekivanja od HPV vakcine, ali moraju da budu strpljivi kako bi videli rezultate. To znači, kaže dr Stanišić, da oni koji sada prime vakcinu - a to su mahom deca, moraju da se prate u narednoj deceniji kako bismo uočili pozitivne promene.
"Kako bi se video efekat HPV vakcine, potrebno je da prođe barem 10 godina i više nakon započinjanja njene primene. Naime, u zemljama u kojima se ona već primenjuje, na primer Australija i Švedska, gde je u upotrebi od 2007. godine dvovalentna i četvorovalentna HPV vakcina, uočen je pad u zastupljenosti genitalnih bradavica, odnosno kondiloma, pad učestalosti prekanceroznih lezija i smrtnih ishoda od karcinoma cerviksa. Neophodno je da postoji dovoljno veliki obuhvat ciljane populacije vakcinom, da ona ne bude samo na nivou preporučene, već da se uvede u kalendar obavezne vakcinacije kako bismo i mi u našoj zemlji videli prve rezultate", poručuje naša sagovornica, epidemiolog.
Trenutno je u našoj zemlji dostupna devetovalentna, Gardasil 9 vakcina, za decu uzrasta do navršenih 19 godina na osnovu preporuke pedijatara i izabranog lekara - ginekologa u domovima zdravlja. Neophodno je da roditelji devojčica i dečaka budu maksimalno informisani o svim pozitivnim efektima ove vakcine kako bi se omogućilo da što veći broj dece primi vakcinu i da se uz redovne skrining preglede spreče potencijalno smrtonosne posledice infekcije.
Članak je nastao u okviru serijala o prevenciji HPV koji finansijski podržava Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo APV. Stavovi izneti u tekstu nužno ne održavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Masna jetra veliki problem u zdravlju muškaraca: Kako do dijagnoze i terapije?
18.04.2025.•
0
Bolest masne jetre najviše pogađa muškarce, već i oko 30. godine života. Upravo zato su bitni sistematski pregledi - kako bi se bolest otkrila na vreme.
Kako efikasno lečiti afte?
16.04.2025.•
0
Afte su bolne ranice koje se pojavljuju u ustima, a bol se najviše javlja pri žvakanju ili kada se jede začinjena hrana.
Naučnici razvijaju žvaku koja bi mogla da štiti od gripa
14.04.2025.•
1
Američki istraživači razvijaju žvakaću gumu sa biljnim sastojcima koji neutrališu viruse u ustima i grlu, uključujući viruse gripa i herpesa.
Stručnjaci savetuju: Evo kada prestati sa konzumiranjem alkoholnih pića
13.04.2025.•
6
Konzumiranje alkoholnih pića među kojima prednjače pivo i vino, široko je rasprostranjena.
Naučnici otkrili vezu između dugovečnosti i elokvencije
13.04.2025.•
1
Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovečnosti i verbalne elokvencije - sposobnosti efikasnog prisećanja i upotrebe rečnika.
Naučnici otkrili: Aorta funkcioniše kao "drugo srce"
13.04.2025.•
0
Tim lekara sa Univerziteta Južne Kalifornije otkrio je da aorta - najveća arterija u telu - funkcioniše kao "drugo srce", jer aktivno pomaže u pumpanju krvi i olakšava rad srčanog mišića.
Otkrivena iznenađujuća veza između šećera i raka pluća
13.04.2025.•
0
Kada je u pitanju rizik od raka pluća prvo se pomisli na pušenje ili zagađenje vazduha, ali naučnici su otkrili intrigantnu vezu između ove bolesti i kvaliteta ishrane.
Dijabetes tipa 2 može da menja mozak kao Alchajmerova bolest
13.04.2025.•
0
Novo istraživanje sa Univerziteta Nevade (UNVL) u Las Vegasu pokazalo je da dijabetes tipa 2 može da utiče na memoriju i druge kognitivne funkcije.
Istraživanje pokazalo: Svaka treća osoba ima mizokineziju
13.04.2025.•
0
Osećaj stresa izazvan gledanjem kako se drugi ljudi vrpolje je neverovatno česta psihološka pojava, koja pogađa čak jednu od tri osobe, pokazalo je jedno istraživanje.
Alkoholizam u Kini leče ugradnjom "čipa za otrežnjenje"
13.04.2025.•
0
Nedavno je prvi put u istočnokineskoj provinciji Anhui u telo alkoholičara uspešno ugrađen specijalni "čip za otrežnjenje" koji bi trebalo značajno da smanji žudnju pacijenata za alkoholom.
SZO objavio prve globalne smernice za borbu protiv meningitisa
12.04.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prve globalne smernice za dijagnozu i lečenje meningitisa i njegovih posledica.
Vitamini koje ne treba uzimati istovremeno: Lekarka objašnjava koje kombinacije izbegavati
10.04.2025.•
3
Kultura zdravstvene zaštite sve je prisutnija i čini se da je na policama više dijetetskih suplemenata nego ikada ranije, ali lekari upozoravaju na to da je kombinacija nekih vitamina čak i štetna.
Batut: Imunizacija u aprilu i maju za decu koja nisu primila MMR vakcinu
09.04.2025.•
0
Institut "Batut" saopštio je da se u više domova zdravlja u aprilu i maju sprovodi akcija dopunske imunizacije za decu koja nisu primila vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR).
Šta nedostatak sna može učiniti mozgu: Počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije
06.04.2025.•
0
Usled nedostatka sna mozak počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije, pokazala je nedavna studija objavljena u "The Journal of Neuroscience".
VIDEO Manji od zrna pirinča: Ovako izgleda najmanji pejsmejker na svetu
03.04.2025.•
1
Američki naučnici osmislili su i napravili najmanji pejsmejker na svetu, privremeni regulator otkucaja srca manji od zrna pirinča koji se može ubrizgati i kontrolisati svetlošću.
Broj obolelih od gripa u Srbiji smanjen za 10 odsto u odnosu na prošlu nedelju
03.04.2025.•
0
U poslednjih sedam dana marta u Srbiji je zabeleženo 7.879 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Srbije.
Testirano više od 93.000 beba: Od početka skrininga SMA otkrivena kod 10 mališana
01.04.2025.•
0
Od početka obaveznog skrininga na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA) u septembru 2023, testirano je 93.269, a dijagnoza je utvrđena kod 10 beba, saopštilo je udruženje SMA Srbija.
Nedostatak joda u ishrani
31.03.2025.•
0
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, nedostatak joda je jedan od uzroka oštećenja mozga u detinjstvu, što dovodi do poremećenog kognitivnog i motoričkog razvoja.
Sve više mladih u Holandiji traži eutanaziju zbog depresije
30.03.2025.•
5
Broj ljudi koji su umrli eutanazijom u Holandiji prošle godine je porastao za 10 odsto, pokazali su novi podaci, a nadzorno telo pozvalo je lekare na veliki oprez u slučajevima psihičkih bolesti.
Meksiko zabranio brzu hranu u školama
30.03.2025.•
0
Meksiko je uveo zabranu brze hrane u školama širom zemlje, čime vlada nastoji da reši rastući problem gojaznosti i dijabetesa u toj zemlji.
Problemi sa zubima: Zanemarivanje može dovesti do teških infekcija i ozbiljnijih problema
29.03.2025.•
0
Pokvareni zubi kod čoveka nisu samo estetski problem -oni značajno utiču na celokupno zdravlje čoveka i stanje organizma.
Komentari 3
Vakki
Ja
///
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar