Šta remeti naš imuni sistem: Dovoljna je i jedna neprospavana noć

Naučnici sa Instituta za dijabetes Dasman u Kuvajtu pokušali su da razumeju uticaj nedostatka sna na cirkulišuće imune ćelije, kao što su monociti, i njegovu povezanost sa sistemskom upalom.
Šta remeti naš imuni sistem: Dovoljna je i jedna neprospavana noć
Foto: Pixabay (ilustracija)

San je važan, ali oduzima mnogo vremena. Ipak, kao što nova studija ukazuje, čak i jedna noć nedostatka sna može izazvati značajne poremećaje u imunološkom sistemu, potencijalno doprinoseći razvoju stanja poput gojaznosti, dijabetesa i srčanih bolesti.

Opasnosti hroničnog nedostatka sna su opšte poznate, od promena raspoloženja i kognitivnih oštećenja do zdravstvenih problema poput srčanog ili moždanog udara.

Postoje brojni dokazi koji povezuju loš san sa ovim i drugim bolestima, a veliki broj dokaza koji nagoveštavaju da su zdravstveni problemi poput ovih obično uzrokovani hroničnom upalom, ističu autori nove studije.
 
Međutim, manje je dokaza o specifičnim mehanizmima koji su uključeni: kako tačno nedostatak sna može da dovede do sistemske upale koja narušava zdravlje ljudi?
 
Za potrebe istraživanje, naučnici sa Instituta za dijabetes Dasman u Kuvajtu pokušali su da razumeju uticaj nedostatka sna na cirkulišuće imune ćelije, kao što su monociti, i njegovu povezanost sa sistemskom upalom, prenosi RTS.
Monociti su veliki leukociti, ili bela krvna zrnca, koja igraju ključnu ulogu u urođenom imunološkom sistemu, koji obezbeđuje prvu liniju odbrane tela od uljeza. Postoje tri podgrupe monocita kod ljudi: klasični, neklasični i srednji.
 
Neklasični monociti patroliraju u potrazi za patogenima u vaskulaturi i ekstravaskularnim tkivima, objašnjavaju autori studije, koristeći inflamatorne znakove kako bi im pomogli da regulišu imuni odgovor tela.
 
Istraživači su regrutovali 276 zdravih odraslih osoba sa različitim indeksima telesne mase (BMI), od kojih je 237 ostalo do kraja istraživačkog programa. Oni su analizirali obrasce spavanja ispitanika i redovno analizirali nivoe različitih podskupova monocita, kao i markere upale.
 
Gojazni učesnici imali su značajno niži kvalitet sna od mršavih učesnika, pokazala je studija, zajedno sa većom hroničnom inflamacijom niskog stepena. Takođe su imali više neklasičnih monocita, što je koreliralo sa nižim kvalitetom sna i povećanim proinflamatornim markerima.
 
U drugom delu studije, pet zdravih, mršavih odraslih osoba dalo je uzorke krvi tokom 24-časovnog perioda deprivacije sna. Oni su upoređeni sa kontrolnim uzorcima krvi uzetim nakon što su učesnici imali nekoliko dana osvežavajućeg sna.
 
Čak je i samo 24 sata nedostatka sna očigledno promenilo profile monocita kod mršavih učesnika da bi ličili na one gojaznih učesnika, stanje za koje istraživači primećuju da je poznato da predstavlja hroničnu upalu.
 
Odgovor može izgledati očigledan - samo spavajte više - ali retko je tako jednostavan u stvarnom životu. Moderna civilizacija se zaverila da nas drži budne do kasno u noć, tvrdi glavni autor Fatima al Rašid, istraživač na Institutu za dijabetes Dasman.
 
"Naši nalazi naglašavaju rastući izazov za javno zdravlje. Napredak u tehnologiji, produženo vreme ispred ekrana i promene društvenih normi sve više ometaju redovne cikluse spavanja", kaže Al Rašidova.
 
Navodi se da ovaj poremećaj sna ima duboke implikacije na imunitet i opšte zdravlje.
 
Buduća istraživanja bi trebalo da nastave ovo ispitivanje veza između deprivacije sna i promena rekacija imunskog sistema, napominju autori studije.
 
Takođe se nadaju da će uspeti da otkriju da li neke intervencije mogu pomoći u ublažavanju ovog efekta, kao što su strukturirane terapije spavanja ili smernice za ograničavanje upotrebe tehnologije.
 
"Dugoročno, cilj nam je da ovo istraživanje pokrene politike i strategije koje prepoznaju kritičnu ulogu sna u javnom zdravlju", kaže Al Rašidova.
 
"Zamišljamo reforme na radnom mestu i obrazovne kampanje koje promovišu bolje prakse spavanja, posebno za populacije u opasnosti od poremećaja sna zbog tehnoloških i profesionalnih zahteva", istakla je ona.

"Na kraju, ovo bi moglo pomoći u ublažavanju tereta inflamatornih bolesti kao što su gojaznost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti", zaključuje Fatima al Rašid, u izveštaju koji je objavljen u naučnom časopisu The Journal of Immunology.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Nedostatak joda u ishrani

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, nedostatak joda je jedan od uzroka oštećenja mozga u detinjstvu, što dovodi do poremećenog kognitivnog i motoričkog razvoja.

Nedostatak joda u ishrani

Nedostatak joda može uzrokovati različite probleme sa kožom i kosom, jer je jod važan za pravilno funkcionisanje štitne žlezde, koja utiče na rast i regeneraciju tkiva.