"Karin komerc" želi Jugoslovensko rečno brodarstvo: Država smanjila cenu za sedam miliona evra

Jedino državno preduzeće za rečni transport, Jugoslovensko rečno brodarstvo, država je ponovo oglasila na prodaju, samo dvadeset dana od obustavljanja prve prodaje.
"Karin komerc" želi Jugoslovensko rečno brodarstvo: Država smanjila cenu za sedam miliona evra
Foto: 021.rs (ilustracija)
Ovog puta preduzeće se prodaje po ceni od 21,9 miliona evra, sedam miliona evra nižoj od prethodne i skoro isto toliko nižoj od vrednosti poslednjeg posla koji je država dodelila ovom preduzeću samo pet dana pre nego što je prvi put oglašena prodaja, otkriva Pištaljka.
 
Kako Pištaljka saznaje, JRB mogu da kupe samo dve firme: "Karin komerc" i "Hidro-baza agregati" jer su one jedine koje ispunjavaju kriterijume Ministarstva privrede. Ministarstvo kao uslov za kupovinu JRB-a traži da kupac ima 15 teretnih potisnica registrovanih u Srbiji. I "Karin komerc" i "Hidro-baza agregati" imaju po više od 15 barži ("Karin komerc" 17, a "Hidro-baza agregati" 19), ali nijedna od ove dve firme nije registrovana za rečni prevoz robe. Na drugoj strani, JRB ima čak 51 registrovanu potisnicu.
Obe firme imaju istoriju unosnih državnih poslova, a Pištaljka je ranije pisala da je država optuživana da je protežirala firmu "Karin komerc" u poslu izgradnje železnice od Stare Pazove do Novog Sada, što se završilo tako što je privatna firma izbacila državno preduzeće "Mostogradnju" iz posla.
 
Ceo postupak prodaje JRB-a, koji prati niz sumnjivih događaja, dešava se pred očima direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dejana Damnjanovića koji je predsednik skupštine akcionara JRB-a. 
 
Kao zastupnik državnog kapitala, Damnjanović je jedini član skupštine akcionara i jedini zadužen da štiti interese države u ovom preduzeću.
Dejan Damnjanović, po statutu JRB-a, dužan je da vodi računa o imovini preduzeća za šta mesečno dobija naknadu u iznosu od 103.000 dinara i iako je kao direktor Agencije dužan da se stara o sprečavanju korupcije za šta prima platu od 457.574 dinara – on je odbio da objasni zbog čega se državno preduzeće koje obavlja strateške poslove za zemlju prodaje po ceni koja je niža od vrednosti jednogodišnjeg posla koje dobija od države i to u momentu kada ostvaruje profit od više od pet miliona evra za prošlu godinu, tvrdeći da "nema saznanja na osnovu kojih bi mogao da odgovori".
 
Rok za podnošenje ponuda je svega 21 dan.
 
Na pitanja Pištaljke nisu odgovorili ni iz kabineta predsednika Vlade, ni ministar saobraćaja Goran Vesić, ni direktor JRB-a Mladen Grujić.
Opširnije na portalu Pištaljka.
  • darko

    16.08.2024 23:01
    Baš bi voleo da mi gospodin iz Hrvatske objasni kroz tendere i završne račune kako je za 20 godina stekao milione a pobegao od rata...
  • Ahil

    16.08.2024 18:58
    ....
    Kako sad ovo?Zar nisu zuti lopovi sve prodali?
  • Zumba

    15.08.2024 22:29
    Ima li cijela porodica putovnice a vi srbijanci odj....e!!!!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Tramp pokrenuo svoju platformu za kriptovalute

Kandidat republikanaca na predstojećim novembarskim predsedničkim izborima Donald Tramp pokrenuo je novu platformu za kriptovalute World Liberty Financial i pozvao javnost na ulaganje.

Boingovi mehaničari najavili štrajk

Mehaničari zaposleni u kompaniji Boing najavili su štrajk jer su odbili predloženi ugovor prema kojem bi plate bile povećane 25 odsto u naredne četiri godine.

NBS smanjila referentnu kamatnu stopu

Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici je odlučio da nastavi da ublažava monetarne uslove smanjujući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto.