Tržište se "ohladilo" od e-vozila, a proizvodnja električne pande u Kragujevcu još nije ni počela

Proizvodnja serijskog modela električnog automobila Fijata "grande panda" trebalo je da počne u oktobru. Međutim, deluje da to ipak neće biti slučaj.
Tržište se "ohladilo" od e-vozila, a proizvodnja električne pande u Kragujevcu još nije ni počela
Foto: Beta (Darko Vojinović)
Kako piše Danas, iz kompanije "Stelantis" se još uvek nisu oglasili da li će u ovom mesecu doći do početka proizvodnje ili se ona odlaže za neki novi datum.
 
Ćutanje kompanije, uz prethodna loša iskustva sa Fijatom u Kragujevcu, pokrenula su brojna pitanja u javnosti.
Predsednik Samostalnog sindikata u ovoj kompaniji Saša Đorđević za Danas navodi da oni nemaju nikakve informacije od čelnika kompanije, ali ističe da proizvodnja u fabrici ide po planu.
 
"Projekat vezan za automobila 'grande panda' ide normalno, radnici nam rade. Nemamo pauze kao što smo imali pre početka ovog projekta. Sve ide normalno, ali nemamo nikakvu informaciju potvrđenu ni sa jedne strane da li će ili neće krenuti sada u oktobru", kaže Đorđević.
Đorđević pojašnjava da oni u fabrici imaju određenu proizvodnju svakog dana, ali da ne znaju u kom trenutku će krenuti serijska proizvodnja.
 
"Da li će to biti oktobar ili novembar ili neki treći mesec, to ostaje na kompaniji da proceni", smatra naš sagovornik.
 
Đorđević dodaje da na to utiču brojni aspekti, kao što su tehničke mogućnosti, oprema, kao i sam momenat kada će da se plasira.
 
On navodi da nema ništa neobično u tome što još uvek nije krenula proizvodnja, jer je, kako ukazuje, takva automobilska industrija.
 
"Pre mesec dana niko na svetu nije sanjao da ćemo imati najavu krize automobilske industrije u Evropi i da će pojedine kompanije da zatvaraju fabrike. I najmanja kriza ili bar nagoveštaj krize, odmah se implementira u automobilskoj industriji, jer je ona od svih industrija najranjivija", napominje Đorđević.
 
Kada je kriza, dodaje, pada potražnja za automobilima.
 
"Ljudi kad normalno žive imaju potrebu i za novim automobilom, ali kada se najavi neka kriza, automobil pada na listi prioriteta kod potrošača", pojašnjava Đorđević.
 
Njegova pretpostavka je da to sve utiče i na odluku Fijata, ali dodaje da za sada nema ništa neobično u ovoj situaciji.
 
"Očekujem da se ovaj projekat završi u nekim okvirima kao što je to kompanija planirala, da se do kraja zaposle svi radnici, da oni mogu da primaju plate za svoj rad i da od toga žive. Mi ćemo to kao sindikat propratiti. Verujem i da će kompanija u narednom periodu izaći sa datumom kada će otpočeti redovna proizvodnja", smatra naš sagovornik.
 
U ovom trenutku, kako kaže, nema nikakvih najava da bi nešto moglo da dovede ovaj projekat u pitanje.
 
"Kompanija je i dalje posvećena tom projektu i to napreduje, ali niko ne može da kaže šta će biti za mesec ili za šest meseci", naglašava Đorđević.
 
S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže da za njega ovo nije iznenađenje.
 
"Fijat kao kompanija nije baš u nekoj sjajnoj situaciji, nevezano za sve ovo što se sad dešava. On je bio u problemu i pre početka korona virusa, a ta pandemija i rat u Ukrajini su većinu kompanija doveli u, najblaže rečeno, problematičnu situaciju", ukazuje on.
 
Savić dodaje da Fijat vuče probleme još i od ranije, ali da je problem i u samoj industriji trenutno.
 
"Sudbina evropske automobilske industrije je sumorna. Nama su Italijani u fokusu samo zato što je Fijat kod nas, ali pogledajte Evropu. Nemački proizvođači, koji su uvek bili etalon za automobilsku industriju i to svetsku, sada su u neverovatnom problemu", kaže sagovornik Danasa.
 
Pre svega, to je zato što su ranije koristili jeftine ruske sirovine, gas, naftu… i plasirali automobile na rusko tržište.
 
Dakle, kako sumira, razlozi su očigledno to što ne postoji ni pouzdana tehnologija, ni iskustvo, a ni razvijeno tržište.
Kakva je trenutna situacija na tržištu električnih automobila?
 
Autorka i urednica emisije "Vrele gume" Lidija Piroški navodi za Danas da se tržište početkom ove godine "ohladilo" od električnih automobila, jer njihov razvoj ne ide onom brzinom koja je kupcima potrebna da bi se osećali komforno.
 
"Mi svi koji smo odrasli na tradicionalnim automobilima, kada vozimo električne, doživljavamo stres. Moramo da proveravamo gde ćemo moći da ga napunimo, koliko još kilometara možemo da dobacimo, da li ćemo uključiti grejanje ili hlađenje, gde postoje brzi punjači i slično", objašnjava ona.
 
Piroški smatra da je automobilska industrija napravila veliku grešku, jer je u elektrifikaciji "pojurila" za Ilonom Maskom, koji je nametnuo velike luksuzne automobile.
 
Ceo tekst Danasa čitajte OVDE.
  • Vrata

    07.10.2024 19:44
    Garaze
    Moramo preci na letece automobile da zadrzimo vodjstvo..
  • w/e

    07.10.2024 19:33
    cool
    Trziste nikada nije ni trazilo e-vozila vec su forsirana. EU EV su trenutno preskupa jer EU nema razvijene lance nabavke i ne moze da se takmici sa Kineskom industrijom. Dozvolite uvoz Kineskih EV pa cete videti kako se "ohladilo" trziste kada za 15-20k eur budete mogli da kupite nov auto ciji EU-ekvivalent kosta 60k i vise. Izgleda da vise nije toliko bitna "Zelena" agenda, ukoliko Nemacka ne vodi glavnu rec, isto kao i sa solarnim panelima.
  • Dejan

    07.10.2024 19:32
    Dil
    Da napunite ovaj auto u kucnim uslovima (45kWh) trebalo bi vam par dana na suko uticnicu, prve nedelje koriscenja bi probili zelenu zonu a odmah bi uleteli u crvenu ! U raznim garazama bi mogli da napravite pozar od preopterecenja kabela. Osim da ugradite novo industrijsko brojilo sa 32A osiguracem,tu bi placali mesecno 1800din fixno plus potroseni kilovati 9 din/kWh ! Ukratko,srbistan ne zanimaju EV, zanima ga ziva lova od akciza i pdv, to je to ukratko !

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koliko je svet trenutno zadužen?

Globalni dug dostigao je rekordnih 312 biliona dolara na kraju drugog kvartala 2024, pre svega zbog rasta zaduživanja u SAD i Kini, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije (IIF).