U Srbiji sve više stranih radnika: Država želi da privuče lekare i druge visokokvalifikovane, ali...
Strane radnike u Srbiji susrećemo na svakom koraku. Oni nas vou javnom saobraćaju, često projure na biciklu ili motoru kao dostavljači, čujemo ih kako razgovaraju na nekom gradilištu...
Foto: Pixabay (ilustracija)
Na rad u Srbiju dolaze državljani Indije, Pakistana, Šri Lanke, Kube, Turske, Nepala, Kenije i još niza drugih zemalja. Reč je o ljudima koji uglavnom potiču iz država u kojima su primanja niža nego u Srbiji te u naše krajeve dolaze "trbuhom za kruhom" u potrazi za boljim životom. Pojedinima je Srbija samo prolazna stanica do neke od zemalja Evropske unije.
Prostor za dolazak stranih radnika u Srbiju stvorio se iz dva osnovna razloga. Prvi je taj što je kod nas sve manje onih koji rade u odnosu na broj penzionera, što je posledica niske stope nataliteta, a drugi pak treba tražiti u činjenici da sve veći broj radnika iz naše zemlje odlazi da radi u zemlje Evropske unije i druge države u svetu gde su plate znatno bolje nego kod nas. Tendencije su takve da će stranih radnika u Srbiji iz godine u godinu biti sve više i da će u jednom trenutku možda imati i ključnu ulogu u funkcionisanju srpske privrede.
Statistički podaci Nacionalne službe za zapošljavanje otkrivaju da je prošle godine stranim radnicima izdato više od 52.000 radnih dozvola, što je za 50 odsto više nego u 2022. kada je taj broj iznosio 37.000. Očekuje se da će do kraja ove godine broj izdatih dozvola nadmašiti onaj koji je postignut u 2023. Direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović nedavno je izjavio za Radio-televiziju Srbije da očekuje da će broj stranih radnika u Srbiji premašiti 100.000 tokom 2026. godine.
On je dodao da poslodavcima u Srbiji u narednom periodu predstoji "borba za radnike". Prema njegovim rečima, sve upućuje na to da će taj kontingent biti prvenstveno iz jugoistočne Azije sve dok se ugovori za velike infrastrukturne projekte potpisuju sa partnerima iz Kine, Turske i Azerbejdžana.
Strani radnici u Srbiji najčešće rade u sektoru građevinarstva, ugostiteljstva, poljoprivrede, takođe i kao vozači. Dosta stranih radnika angažovanih u Srbiji pripada takozvanoj nekvalifikovanoj ili polukvalifikovanoj radnoj snazi. Ipak, to ne znači da kod nas ne dolaze i radnici sa veštinama. Naprotiv, ima ih i oni su uglavnom koncentrisani u sektorima građevinarstva i ugostiteljstva. S druge strane, profil radne snage koji vidljivo nedostaje u našoj zemlji, a svi pokazatelji su da će tako biti i u budućnosti, jeste onaj koji čine visokoobrazovani kadrovi. Izuzetak su Rusi koji u Srbiju dolaze zbog rata u Ukrajini, a među njima se ističu uglavnom IT stručnjaci i lekari, piše dalje NIN.
Pred nadležnima u Srbiji je važan, ali izuzetno težak zadatak da na naše prostore privuku visokokvalifikovanu radnu snagu. Pitanje od "milion dolara" na koje se mora dati adekvatan odgovor jeste kako taj traženi i cenjeni profil radne snage iz inostranstva motivisati da dođe i privređuje na našim prostorima.
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić za NIN kaže da je prva prepreka za tako nešto činjenica da zarade, primera radi, lekara ili profesora nisu dovoljno visoke u Srbiji, a druga je taj što se za određeni broj zanimanja koja obavljaju visokoobrazovani kadrovi moraju steći stručni uslovi i položiti odgovarajući ispiti na srpskom jeziku.
"Uvoz radne snage je neminovnost koja je već sad aktuelna, jer i domaće firme i kompanije strani investitori u Srbiji trenutno imaju nedostatak osnovne, a posebno kvalitetno obučene radne snage u mnogim delatnostima koje obavljaju", kaže Rajić.
Da se situacija sa nedostatkom radne snage brzo pogoršava govori i podatak iz istraživanja vršenih u proteklih pet godina. U poslednjem kvartalu 2018. godine poslodavci su naveli da imaju problem sa nedostatkom zaposlenih u ukupno 34 zanimanja. Krajem 2023, i početkom ove, u sličnoj anketi, identifikovan je nedostatak zaposlenih čak u 127 zanimanja. U ovom trenutku taj broj dostiže skoro jednu petinu od ukupnog broja zanimanja u privredi Srbije, što predstavlja ozbiljnu kočnicu u daljem radu i razvoju tih firmi, a osetno ograničava celokupan privredni razvoj.
Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović kaže za NIN da će se Srbija u narednom periodu sve više suočavati sa nedostatkom radne snage zbog povećanja obima privrednih aktivnosti, ali i odlaska naših radnika u inostranstvo.
"S druge strane, zbog toga što kod nas mogu da zarade više nego kod svoje kuće, u Srbiji je sve više stranih radnika iz raznih zemalja, uglavnom sa prostora Azije. Reč je uglavnom o nekvalifikovanim radnicima. U vreme izbegličke krize nastale zbog rata u Siriji, u Srbiju su dolazili i obrazovaniji ljudi, kao i oni koji se ubrajaju u kvalifikovanu radnu snagu. Međutim, oni su se na našim prostorima zadržali kratko jer im je krajnji cilj bio odlazak u razvijene zemlje Evrope gde mogu da zarade znatno više nego kod nas", navodi sagovornik NIN-a.
Prema njegovim rečima, ako Srbija želi da privuče kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva, tim ljudima mora da obezbedi adekvatne zarade kako bi oni bili zainteresovani za dolazak na naše prostore.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković kaže za NIN da su Srbiji potrebni svi profili stranih radnika zbog toga što je na tržištu prisutan sve manji broj domaćih.
"Natalitet u Srbiji je, kao što je inače slučaj i u većini zemalja Evrope, nizak, a mladi ljudi odlaze u inostranstvo i tamo stvaraju svoje porodice. Zbog toga je u Srbiji sve manje domaćeg stanovništva koje može da radi i nameće se potreba da se dovode radnici iz inostranstva", navodi Atanacković.
Prema njegovim rečima, tržištu u Srbiji su pored nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnika potrebni i oni visokoobrazovani te bi trebalo raditi na donošenju mera koje bi ih motivisale da žive i rade u Srbiji. Povećanje neoporezivog dela zarade je jedan od načina da se to ostvari, jer tako stručnjaci iz inostranstva mogu da računaju na veću zaradu.
"U ovom trenutku, kada je reč o visokoobrazovanim radnicima, imamo one koji dolaze sa prostora Ukrajine i Rusije, a potrebno je raditi na stvaranju uslova kako bi u značajnijem broju pristizali izbaciti u dovoljnom broju i oni iz drugih zemalja", ističe sagovornik beogradskog lista.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Folksvagen planira da zatvori najmanje tri fabrike u Nemačkoj
28.10.2024.•
3
Kompanija Folksvagen je saopštila da planira zatvaranje barem tri fabrike u Nemačkoj.
VIDEO: Počela izgradnja prve kineske fabrike letećih automobila
28.10.2024.•
1
U nedelju je počela izgradnja prve fabrike letećih automobila u Guangdžou, glavnom gradu provincije Guangdong na jugu Kine, preneli su kineski mediji.
Proizvođači jabuka: Rod manji oko 40 odsto, cena ne pokriva troškove
27.10.2024.•
2
Direktor zadruge jabuka "Voćar" iz Slankamena Nikola Kotarac rekao je da je rod tog voća ove godine manji za oko 40 odsto i da cena od 50-60 dinara po kilogramu ne pokriva troškove proizvodnje.
I podstanari u EU u problemu zbog stanarina: Za stan i račune izdvajaju više od polovine plate
27.10.2024.•
7
Rast cena nekretnina u EU pogoršao je stari problem - pristup stanovanju. Porasli su troškovi izgradnje, kao i kamate na stambene kredite, a gradi se manje.
Poljska zainteresovana za srpski litijum: "Želimo da sarađujemo u iskopavanju"
27.10.2024.•
11
Ministar za državnu imovinu Poljske Jakub Javorovski ocenio je da zbog velikih rezervi litijuma u Srbiji postoji mogućnost saradnje dve države, jer je Poljska najveći evropski proizvođač baterija.
Island skratio radnu nedelju - ovo su rezultati
27.10.2024.•
2
Islandska ekonomija nadmašuje ekonomiju većine evropskih država nakon uvođenja kraće radne sedmice u celoj zemlji, bez snižavanja plata, pokazuju upravo objavljeni rezultati istraživanja.
LinkedIn mora da plati 310 miliona evra zbog nezakonite obrade podataka
26.10.2024.•
0
Irski regulator za zaštitu podataka kaznio je poslovnu platformu LinkedIn sa 310 miliona evra zbog nezakonite obrade ličnih podataka korisnika u Evropskoj uniji koje je koristio za ciljanu reklamu.
Američke kompanije umereno zadovoljne poslovnom klimom u Srbiji
26.10.2024.•
1
Članice Američke privredne komore u Srbiji umereno su zadovoljne poslovnom klimom u Srbiji dajući joj ocenu tri na skali od jedan do pet, sa postepenim trendom rasta broja zadovoljnih članica.
Privredna komora Srbije otvorila još dve kancelarije u Kini
26.10.2024.•
5
Privredna komora Srbije (PKS) otvorila je nove kancelarije u Kini - u prestonici Pekingu i Čangšiju, glavnom gradu provincije Hunan, saopšteno je danas.
Radnici Leonija i Jure: "Da Nemci vide kako se radi kod nas, pobegli bi kroz ventilaciju"
26.10.2024.•
10
Divovi nemačke automobilske industrije motre na fabričke pogone u Srbiji nakon pritužbi radnika. Ali, da li je to dovoljno da se išta promeni nabolje?
Direktorka MMF-a poziva centralne banke da budu oprezne oko smanjenja kamatnih stopa
26.10.2024.•
0
Vlade širom sveta treba da ponovo izgrade fiskalni kapacitet, a centralne banke treba da pažljivo razmisle o vremenu smanjenja kamatnih stopa, izjavila je direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva.
Izvoz srpskih proizvoda u konstantnom porastu: Proizvodnja tekstila ostvarila 760 miliona evra
26.10.2024.•
0
Protekle godine industrije kože i obuće su ostvarile izvoz u vrednosti od 1,7 milijardi evra, dok je samo proizvodnja tekstilnih i odevnih predmeta ostvarila izvoz od 760 miliona evra.
Pojačan nadzor u pranju novca za četiri zemlje, među njima i Liban
26.10.2024.•
2
Globalno telo za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (GAFI) dodalo je Alžir, Angolu, Obalu Slonovače i Liban na svoju "sivu listu" pojačanog nadzora.
NIS planira da prvi put emituje korporativne obveznice
25.10.2024.•
4
Naftna industrija Srbije (NIS) planira da prvi put emituje korporativne obveznice, navedeno je na sajtu Beogradske berze.
Objavljene nove cene goriva: Jeftinije nego prošle nedelje
25.10.2024.•
2
Nove cene goriva koje će važiti do sledećeg petka, 1. novembra, objavljene su danas.
Koja li je tajna: Kineske kompanije dominantne na tržištu u Srbiji
25.10.2024.•
16
Novi podaci Agencije za privrede registre (APR) pokazuju da kineske kompanije ostvaruju svojevrsnu "dominaciju" u Srbiji.
Firma iz Abu Dabija zvanično kupila Jetel
25.10.2024.•
11
Grupa PPF, u čijem vlasništvu je i operator Jetel, uspešno je zaključila proces prethodno najavljene prodaje više od 50 odsto akcija svojih kompanija u Srbiji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Povećanje kamate diže rate kredita od Nove godine
24.10.2024.•
5
Fiksna kamatna stopa na ratu za stambene kredite trebalo bi da bude ukinuta od 1. januara.
Ekonomista Borović: Srbija duguje više od 60 milijardi evra
24.10.2024.•
30
Ekonomista Borislav Borović izjavio je da zvanični javni dug Srbije, koji je u julu iznosio 38,2 milijarde evra, ne predstavlja i ukupne obaveze države već samo povučena sredstva koja prođu trezor.
Srbija za "rafale" dala prvu ratu od 417 miliona evra - ukupno treba da plati 2,7 milijardi evra
24.10.2024.•
58
Srbija je 20. oktobra, na Dan oslobođenja Beograda, platila prvu ratu od 417 miliona evra za nabavku francuskih vojnih aviona "rafal".
Komentari 22
Olivq
Živim u EU za komplenu sliku
Dovoljno?
Ili
Koliko sa kupljenim diplomama ima zaposlenih u javnim preduzećima, državnoj upravi, školstvu, zdravstvu? Hoće li njih nekad zameniti strani ili pravi i stručni domaći radnici?
Pitanje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar