U Srbiji sve više stranih radnika: Država želi da privuče lekare i druge visokokvalifikovane, ali...

Strane radnike u Srbiji susrećemo na svakom koraku. Oni nas vou javnom saobraćaju, često projure na biciklu ili motoru kao dostavljači, čujemo ih kako razgovaraju na nekom gradilištu...
U Srbiji sve više stranih radnika: Država želi da privuče lekare i druge visokokvalifikovane, ali...
Foto: Pixabay (ilustracija)
Na rad u Srbiju dolaze državljani Indije, Pakistana, Šri Lanke, Kube, Turske, Nepala, Kenije i još niza drugih zemalja. Reč je o ljudima koji uglavnom potiču iz država u kojima su primanja niža nego u Srbiji te u naše krajeve dolaze "trbuhom za kruhom" u potrazi za boljim životom. Pojedinima je Srbija samo prolazna stanica do neke od zemalja Evropske unije.
 
Prostor za dolazak stranih radnika u Srbiju stvorio se iz dva osnovna razloga. Prvi je taj što je kod nas sve manje onih koji rade u odnosu na broj penzionera, što je posledica niske stope nataliteta, a drugi pak treba tražiti u činjenici da sve veći broj radnika iz naše zemlje odlazi da radi u zemlje Evropske unije i druge države u svetu gde su plate znatno bolje nego kod nas. Tendencije su takve da će stranih radnika u Srbiji iz godine u godinu biti sve više i da će u jednom trenutku možda imati i ključnu ulogu u funkcionisanju srpske privrede.
Statistički podaci Nacionalne službe za zapošljavanje otkrivaju da je prošle godine stranim radnicima izdato više od 52.000 radnih dozvola, što je za 50 odsto više nego u 2022. kada je taj broj iznosio 37.000. Očekuje se da će do kraja ove godine broj izdatih dozvola nadmašiti onaj koji je postignut u 2023. Direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović nedavno je izjavio za Radio-televiziju Srbije da očekuje da će broj stranih radnika u Srbiji premašiti 100.000 tokom 2026. godine.
 
On je dodao da poslodavcima u Srbiji u narednom periodu predstoji "borba za radnike". Prema njegovim rečima, sve upućuje na to da će taj kontingent biti prvenstveno iz jugoistočne Azije sve dok se ugovori za velike infrastrukturne projekte potpisuju sa partnerima iz Kine, Turske i Azerbejdžana.
Strani radnici u Srbiji najčešće rade u sektoru građevinarstva, ugostiteljstva, poljoprivrede, takođe i kao vozači. Dosta stranih radnika angažovanih u Srbiji pripada takozvanoj nekvalifikovanoj ili polukvalifikovanoj radnoj snazi. Ipak, to ne znači da kod nas ne dolaze i radnici sa veštinama. Naprotiv, ima ih i oni su uglavnom koncentrisani u sektorima građevinarstva i ugostiteljstva. S druge strane, profil radne snage koji vidljivo nedostaje u našoj zemlji, a svi pokazatelji su da će tako biti i u budućnosti, jeste onaj koji čine visokoobrazovani kadrovi. Izuzetak su Rusi koji u Srbiju dolaze zbog rata u Ukrajini, a među njima se ističu uglavnom IT stručnjaci i lekari, piše dalje NIN.
 
Pred nadležnima u Srbiji je važan, ali izuzetno težak zadatak da na naše prostore privuku visokokvalifikovanu radnu snagu. Pitanje od "milion dolara" na koje se mora dati adekvatan odgovor jeste kako taj traženi i cenjeni profil radne snage iz inostranstva motivisati da dođe i privređuje na našim prostorima.
 
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić za NIN kaže da je prva prepreka za tako nešto činjenica da zarade, primera radi, lekara ili profesora nisu dovoljno visoke u Srbiji, a druga je taj što se za određeni broj zanimanja koja obavljaju visokoobrazovani kadrovi moraju steći stručni uslovi i položiti odgovarajući ispiti na srpskom jeziku.
 
"Uvoz radne snage je neminovnost koja je već sad aktuelna, jer i domaće firme i kompanije strani investitori u Srbiji trenutno imaju nedostatak osnovne, a posebno kvalitetno obučene radne snage u mnogim delatnostima koje obavljaju", kaže Rajić.
 
Da se situacija sa nedostatkom radne snage brzo pogoršava govori i podatak iz istraživanja vršenih u proteklih pet godina. U poslednjem kvartalu 2018. godine poslodavci su naveli da imaju problem sa nedostatkom zaposlenih u ukupno 34 zanimanja. Krajem 2023, i početkom ove, u sličnoj anketi, identifikovan je nedostatak zaposlenih čak u 127 zanimanja. U ovom trenutku taj broj dostiže skoro jednu petinu od ukupnog broja zanimanja u privredi Srbije, što predstavlja ozbiljnu kočnicu u daljem radu i razvoju tih firmi, a osetno ograničava celokupan privredni razvoj.
 
Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović kaže za NIN da će se Srbija u narednom periodu sve više suočavati sa nedostatkom radne snage zbog povećanja obima privrednih aktivnosti, ali i odlaska naših radnika u inostranstvo.
 
"S druge strane, zbog toga što kod nas mogu da zarade više nego kod svoje kuće, u Srbiji je sve više stranih radnika iz raznih zemalja, uglavnom sa prostora Azije. Reč je uglavnom o nekvalifikovanim radnicima. U vreme izbegličke krize nastale zbog rata u Siriji, u Srbiju su dolazili i obrazovaniji ljudi, kao i oni koji se ubrajaju u kvalifikovanu radnu snagu. Međutim, oni su se na našim prostorima zadržali kratko jer im je krajnji cilj bio odlazak u razvijene zemlje Evrope gde mogu da zarade znatno više nego kod nas", navodi sagovornik NIN-a.
 
Prema njegovim rečima, ako Srbija želi da privuče kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva, tim ljudima mora da obezbedi adekvatne zarade kako bi oni bili zainteresovani za dolazak na naše prostore.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković kaže za NIN da su Srbiji potrebni svi profili stranih radnika zbog toga što je na tržištu prisutan sve manji broj domaćih.
 
"Natalitet u Srbiji je, kao što je inače slučaj i u većini zemalja Evrope, nizak, a mladi ljudi odlaze u inostranstvo i tamo stvaraju svoje porodice. Zbog toga je u Srbiji sve manje domaćeg stanovništva koje može da radi i nameće se potreba da se dovode radnici iz inostranstva", navodi Atanacković.
 
Prema njegovim rečima, tržištu u Srbiji su pored nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnika potrebni i oni visokoobrazovani te bi trebalo raditi na donošenju mera koje bi ih motivisale da žive i rade u Srbiji. Povećanje neoporezivog dela zarade je jedan od načina da se to ostvari, jer tako stručnjaci iz inostranstva mogu da računaju na veću zaradu.
 
"U ovom trenutku, kada je reč o visokoobrazovanim radnicima, imamo one koji dolaze sa prostora Ukrajine i Rusije, a potrebno je raditi na stvaranju uslova kako bi u značajnijem broju pristizali izbaciti u dovoljnom broju i oni iz drugih zemalja", ističe sagovornik beogradskog lista.
  • Olivq

    28.10.2024 16:39
    @pitanje/odgovor
    1 radnik, mesečno 1295€ neto, 36h radna nedelja + 2% od realizovane prodaje na ruke, svi praznici neradni
    Živim u EU za komplenu sliku
    Dovoljno?
  • Ili

    28.10.2024 16:23
    Pitanje
    @ Pitanje
    Koliko sa kupljenim diplomama ima zaposlenih u javnim preduzećima, državnoj upravi, školstvu, zdravstvu? Hoće li njih nekad zameniti strani ili pravi i stručni domaći radnici?
  • Pitanje

    28.10.2024 14:46
    Interesuje me ako bi hteli odgovoriti svi ovde što su komentarisali: koliko radnika zapošljavate i kolike plate isplaćujete?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Island skratio radnu nedelju - ovo su rezultati

Islandska ekonomija nadmašuje ekonomiju većine evropskih država nakon uvođenja kraće radne sedmice u celoj zemlji, bez snižavanja plata, pokazuju upravo objavljeni rezultati istraživanja.

Firma iz Abu Dabija zvanično kupila Jetel

Grupa PPF, u čijem vlasništvu je i operator Jetel, uspešno je zaključila proces prethodno najavljene prodaje više od 50 odsto akcija svojih kompanija u Srbiji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.