Svaka čast praznicima, ali...

Juče sam videla neki kratki video iz domaćeg rijalitija u kom se vidi kako učesnica plače i govori da je u depresiji.
Svaka čast praznicima, ali...
Foto: Pixabay

Na to je voditelj teši rečima da "idu praznici, biće sve bolje". Ne da se rijaliti učesnice, pa odgovara: "Svaka čast praznicima, ali šta će oni meni da promene?"

I ajde što sam na prvu loptu prasnula u smeh zbog konstrukcije "Svaka čast praznicima", nego što sam u istom trenutku pomislila: "Bokte, koliko je ovo dobro i ispravno rekla!"

Jeste, jede nas decembar, potura nam gomilu veštačkih potreba i nameće još veću gomilu obaveza i pritisaka, jer - što jače pritisne a mi što više izdržimo - to će jače i snažnije sve biti bolje u novoj godini. U duhu provaljivanja svih svetskih zavera provalili smo i ovaj "zapadnjački" konzumerizam koji nam nameće sto čudesa pod obavezno. Uprkos svesti da smo obmanuti - obmanuti se i dalje damo. 
 
I sve kao nećemo mi da damo deci da nam kroje kako ćemo i šta ćemo, a deca ono sve šalju želje Deda Mrazu, pa se roditelji repliciraju na stotinu delova ne bi li sve želje svojih malih anđela (i onih koje drže za takve) ispunili. Jedna želja je u jednoj prodavnici igračaka, druga u drugoj, treća na Aliexpressu, četvrta na Kupujem-Prodajem, a peta u supermarketu. 
 
I odvajaju se tu sredstva i od usta i od firme i od bake i deke i odakle i nema – ne bi li, zaboga, Nova godina bila lepša i srećnija. Iako se njihove želje protežu na skali od "e, ovo bih mogao da imam" preko "koliko treba da kažem stvari, tri?" pa sve do "ne znam više ni sam", obrni-okreni, sve se nekako svede na kraju na malo sreće pa onda - smeće. Bilo da zaista odmah završi u smeću ili se nakon kratkotrajne euforične konzumacije nađe tamo gde joj je i mesto: u kutiji sa ostalim igračkama, čekajući da prođe dovoljno vremena za ono konačno "daj baci to, koji će nam više".
 
Premda smo svesni hajpa, ipak, do krajnjih granica guramo praznike u onu stranu gde "padaju zvezde" i "gde ljubavi ima u svakom zrnu neba", opet, silno verujući da samo ako sve uradimo najbolje što možemo, pa makar to bila i kupovina tone smeća (da ždralovi beli nose komad plastike u kljunu) – najlepše sve doleteće što pre. 
 
I da, pored onog što zaista jeste lepo, a to je porodica na okupu (koja se redovno posvađa dok kiti jelku ili tokom prazničnog ručka) i otpakivanja poklona (uvek je lepo strgnuti veo misterije sa novog para čarapa, pidžame ili predosadne lektire za novu školsku godinu), mi ipak ne praznujemo praznike radi njih samih toliko koliko radi nečeg što pozdravljamo ili dočekujemo: Novu godinu, po mogućstvu srećnu ako može ili novog sina Božijeg, da nam pokaže pravi put, isto ako može.
Želimo srećnu Novu godinu kao da ona eto, sama po sebi biva srećna, dolazi niotkuda, ima ruke, noge, glavu, volju, način i mogućnost da nam promeni ovu staru godinu koja nije valjala, ovu staru stvarnost koja nam se ne sviđa, ove loše ljude da zameni boljima i umesto nas zavrne rukave da se uradi to što je potrebno. I ako izuzmemo faktor sreće (i nesreće), obale reka vode kuda treba samo ako ih sami ukoritimo a oblaci slede zamišljene pruge ako ih izgradimo, mi, s ovih naših 10 prstiju. 
 
Suština jeste u onoj rijaliti depresiji od gore - svaka čast praznicima ali šta će oni nama da pomognu ako se ne potrudimo sami da već prvog dana nove godine a zaključno s poslednjim - svaki dan, zasukanih rukava gradimo svet, godinu, prirodu, društvo, i da već naredne praznike dočekamo nekako mirnije i sa manje očekivanja i manje polaganja nade u sreću, a više u plan i sopstvenu realizaciju. 
 
Jer, svake godine kažemo “Nova godina, nova ja", a onda doslovno kao moj trogodišnjak: otvorimo pun džak poklona 1. januara, obradujemo se samo plastelinu i odmah sve boje euforično pomešamo u jednu sasvim novu sivu masu kakvu smo imali i pre.  
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Dragan

    21.12.2022 18:30
    Neko je odmalena u porodici "programiran" da negativno razmišlja o svemu. Mediji tu imaju svoju ulogu: svako ko ne negoduje zbog svega i svačega mora biti da je uz SNS ili povlašćen od rodjenja.
  • Eeeee

    21.12.2022 12:39
    Pa što kupujete gluposti kupite lepo neki kvalitetan komad garderobe koji će neko nositi a ne zaiđete kod kineza po plastikariju i onda kukate ako ste depresivni i ništa vas ne čini srećnima gutajte lekove depresija se leči a ljude pustite da žive i uživaju kako žele i umeju.
  • Petar

    21.12.2022 11:08
    Odlican tekst.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Sudije, i vi ste vlast

Kao odgovor na poziv Advokatske komore Srbije upućen u nedelju 02.02.2024. godine da se podrže zahtevi studenata, Društvo sudija Srbije je istog dana na svom sajtu objavilo saopštenje.

Auto-put Teofila Pančića

"Za aktivno delovanje u kulturi, osim znanja, potrebna je i hrabrost da se iskaže stav u sferi društvenog života", piše o Teofilu Pančiću novosadski pisac Siniša Tucić.

Država protiv društva

Kriza u Srbiji traje već puna tri meseca. Ona ne dolazi iz sukoba između političkih stranaka, koalicija, ili struja. Ona dolazi iz sukoba između države i društva.

Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?

Život se u Srbiji žestoko uzburkao, blokada sva tri mosta preko Dunava u Novom Sadu pokazalo je da je neraspoloženje ne malog sloja građana spram aktuelne vlasti dostiglo ogromne razmere.

Pritisak, pritisak, pritisak...

Pritisak se u opštem smislu definiše kao sila koja deluje na određenu površinu. Meri se u Paskalima, a razlikujemo atmosferski, hidrostatički, dinamički i mehanički.

Generalni štrajk

Iako je pravo na štrajk jasno definisano međunarodno pravo, i sastavni deo ljudskog prava na rad, u Srbiji se ono kontinuirano gazi decenijama unazad.

Zdravlja, ljubavi i blokada

Zdravlja, ljubavi i blokada – najiskrenija je čestitka s kojom sam, svečano, uz čašu vina ušla u novu godinu.

Pismo mladom novosadskom pesniku

Portal 021.rs objavljuje odlomak iz romana "Pet debelih pesnika" Predraga Đurića koji je nedavno osvojio nagradu "Stevan Pešić" i koji se našao u širem izboru za NIN-ovu nagradu.