
Neumoljivi ispit istine
Nedavno je objavljena knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" u izdanju "Akademske knjige".
Knjiga Ko je bio Ivo Andrić predstavlja izbor autentičnih sećanja na Ivu Andrića iz ugla njegovih savremenika – školskih drugova, prijatelja, pisaca, diplomata, suseda, rođaka, političara, poznanika.
Uz dozvolu "Akademske knjige", 021.rs vam donosi jedno od sećanja slikarke Leposave Pavlović.
Neumoljivi ispit istine
Svi uvek zapažaju u Andriću neko stalno suprotstavljanje, prožimanje i dopunjavanje između njegovog spoljašnjeg i unutrašnjeg bića. On jeste bio zakopčan za spoljni svet, umeo je da ćuti kao niko; to je tačno, ali istovremeno bio je više no osetljiv čovek. Ta velika njegova osetljivost, uvek prisutna, nije dozvoljavala, bar meni, da ikada nazrem ma kakvu masku na njegovom licu.
Jednoga dana sam mu, na zvono, otvorila vrata i rekla da je jedan naš zajednički poznanik iznenada došao i da je u sobi sa mojim roditeljima. "Nemojte im kazati da sam to ja zvonio, doći ću drugi put, dogovorićemo se telefonom. Vi znate da kad dođem kod njih, u koje imam potpuno poverenje, volim da sam sâm sa njima, da mogu da se opustim, da iskažem sve što mi na um padne, bez bojazni da će neko prepričavanjem onoga što sam rekao, makar to bilo i nehotice, izvrnuti moju mi- sao. Kada biste znali samo koliko me to odmara, kako odjed- nom slobodno dišem, i kako, i sutradan čak, mogu mirnije da radim!"
Andrić nije podnosio, i to je sam uvek otvoreno kazivao, da mu iko rovari po duši. "Pisac je sav u svome delu", često je ponavljao, "svako će ga u tom delu naći ukoliko bude umeo da ga pročita." Kad bi ljudi preterivali sa mogućim i nemogućim pitanjima, umeo je i da im odvrati: "Odbacite sve ono što su razni kritičari o meni pisali, pa ono što ostane, to sam ja."
Bio je ljut na kritičare koji su ga odmah posle Drugog svetskog rata vrednovali kao prevashodno lirskog pesnika. Pa i tu njegovu ljutnju su kritičari pogrešno shvatali. Nikada se on nije odricao svojih pesama. Naprotiv, one su mu bile prisne, ali isuviše prisne da bi ih za života štampao. A pisao ih je takoreći sve do smrti. Nesporazum između Andrića i njegovih kritičara bio je u tome što su mladi, u to doba, pojmu "lirizam" davali jedan posve drugi smisao no što je do tada imao.
Jednoga dana, pod nemačkom okupacijom, doneo mi je sve do tada napisane svoje pesme, i one najranije, rođene u samici, napisane u tamnici, sa molbom da ih prepišem, kako bi ih bilo još negde, ukoliko u bezumnom ratnom haosu kod njega nestanu. Imam ih i danas, ispisane najsitnijim slovima na majušnim hartijicama kako bi što manje padale u oči i što manje mesta zauzimale. Za vreme rata se sve moralo kriti.
Jednog Velikog petka, ne mogu da se setim koje godine, ali svakako posle Drugog svetskog rata, Andrić, koji je voleo da pešači, prateći me do male topčiderske crkve, gde sam imala običaj da idem na celivanje, odjednom mi reče: "Ne razumem današnje ljude iz ove naše zemlje koji ni na Veliki petak ne uzmu nešto o Hristu da pročitaju – o Hristu, tom vrhunskom misliocu koji nam je dat, najveći poklon koji smo ikada dobili, a koga bi više no ikada, baš danas trebalo da proučimo."
Andriću su pesme bile kao neka vrsta duhovnog dnevnika preko kojeg je on Svevišnjem poveravao sve svoje nemire. U tim njegovim, može se slobodno reći, ispovestima, nema ničeg zatajenog. U njima Andrić u potpunosti razotkriva svoju dušu i sve ono čega javno u razgovorima, sa drugima, nije hteo da se dotiče.
Pri kraju, setimo se još dveju Andrićevih rečenica, možda najčešće pominjanih. Jedne davnašnje: "Pod neumoljivi ispit istine trebalo bi staviti sve, ne samo pričanje, nego sve ostalo što se smatra stvarnim i istinitim, a nije ni jedno ni drugo." I druge, kasnije: "Šta će nam ovaj život ako mu jedna sveta istina ne daje snagu i lepotu?"
Knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" predstavlja izbor autentičnih sećanja na Ivu Andrića koji je priredila Žaneta Đukić Perišić.
Kompleksnost Andrićeve privatne i profesionalne ličnosti u memoarskim zapisima svedokâ i sudeonikâ epohe osvetljena je iz različitih uglova: kroz nepoznate i slikovite detalje iz istorije Andrićevog života, ocrtavaju se obrisi njegovog lika, koji čitaocima nekada može biti jasan, očigledan, predvidiv i očekivan, ponekad neuhvatljiv, nedosledan ili iznenađujuć, katkad zamaskiran, u svakom slučaju – provokativan.
Više o knjizi pogledajte na sajtu "Akademske knjige".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Nada nad Srbijom
14.03.2025.•
5
Imala sam nedavno sastanak na kom je pored nas tri iz Srbije bio i kolega iz inostranstva.
Tramp drma Evropsku uniju
10.03.2025.•
9
Burna su vremena, trese se bezmalo na svakoj tački Zemljine kugle.
Ćaci za našu decu i budućnost Srbije
07.03.2025.•
36
Sinoć su izvesni studenti postavili šatore ispred Predsedništva u znak protesta. Kažu da su oni studenti koji žele da se stane sa blokadama i da nastave da uče.
Tekst Slobodana Negića: 15. mart - pero ili mač
05.03.2025.•
18
Na portalu javniservis.net objavljen je tekst Slobodana Negića, oca Sofije Negić, žrtve masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar".
"Ma, ne znate vi deco"
28.02.2025.•
26
Ono što studentni rade prethodnih par meseci kod većine nas izaziva divljenje.
Ima li razloga za uživanje u "mitingašima"?
21.02.2025.•
5
Prvih tri do pet sekundi videa presudni su za zadržavanje pažnje.
Žižek o protestima u Srbiji: EU pušta Vučića da radi šta hoće
18.02.2025.•
11
Nešto važno se dešava u Kini i to bi trebalo da zabrine političko rukovodstvo.
Sudije, i vi ste vlast
11.02.2025.•
18
Kao odgovor na poziv Advokatske komore Srbije upućen u nedelju 02.02.2024. godine da se podrže zahtevi studenata, Društvo sudija Srbije je istog dana na svom sajtu objavilo saopštenje.
Auto-put Teofila Pančića
10.02.2025.•
4
"Za aktivno delovanje u kulturi, osim znanja, potrebna je i hrabrost da se iskaže stav u sferi društvenog života", piše o Teofilu Pančiću novosadski pisac Siniša Tucić.
Šta sam videla u studentima?
07.02.2025.•
8
Protesti studenata, blokade, inicijative i akcije ne jenjavaju. Štaviše - sve ih je više.
Država protiv društva
05.02.2025.•
8
Kriza u Srbiji traje već puna tri meseca. Ona ne dolazi iz sukoba između političkih stranaka, koalicija, ili struja. Ona dolazi iz sukoba između države i društva.
Piše Boris Dežulović: Večni sjaj bezbednosnog uma
04.02.2025.•
9
"Čekaj bre, stani malo, šta se dešava, skočio je Vulin sa sofe, kakva sad ostavka?"
Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?
03.02.2025.•
26
Život se u Srbiji žestoko uzburkao, blokada sva tri mosta preko Dunava u Novom Sadu pokazalo je da je neraspoloženje ne malog sloja građana spram aktuelne vlasti dostiglo ogromne razmere.
Piše Siniša Tucić: Matica srpska nije "nečija" kuća
01.02.2025.•
27
Pre nego što su studenti izbačeni iz Matice srpske, predsednik ove ustanove ih je u upitao "je l' red da vi uđete u nečiju kuću i da zavodite pravila ponašanja?"
"Nadstrešnica" je naš patohistološki test - nije benigna cista već kancer
27.01.2025.•
21
Viši sudijski saradnik u Višem sudu u Novom Sadu Nadežda Joveš Grbić uputila je otvoreno pismo Društvu sudija Srbije, koje portal 021.rs objavljuje u nastavku, u celosti.
Problemi sa personalnom asistencijom u Novom Sadu: Iskustvo iz prve ruke
27.01.2025.•
1
Radnica u sferi socijalne zaštite iz Novog Sada Ana Nikolić u autorskom tesku iznosi brojne probleme sa kojima se suočavaju. Portal 021.rs prenosi tekst u celosti.
Pritisak, pritisak, pritisak...
24.01.2025.•
4
Pritisak se u opštem smislu definiše kao sila koja deluje na određenu površinu. Meri se u Paskalima, a razlikujemo atmosferski, hidrostatički, dinamički i mehanički.
Generalni štrajk
21.01.2025.•
22
Iako je pravo na štrajk jasno definisano međunarodno pravo, i sastavni deo ljudskog prava na rad, u Srbiji se ono kontinuirano gazi decenijama unazad.
Trampovo proširenje SAD - realnost ili snoviđenje
21.01.2025.•
5
Navikli smo da Sjedinjene Američke Države globalno vode istu politiku, bez obzira iz koje stranke dolazi predsednik najmoćnje države na svetu.
Zdravlja, ljubavi i blokada
10.01.2025.•
3
Zdravlja, ljubavi i blokada – najiskrenija je čestitka s kojom sam, svečano, uz čašu vina ušla u novu godinu.
Novosađani, želite besplatan javni prevoz? Može, idite u Beograd
08.01.2025.•
34
Vožnja gradskim saobraćajem je od 1. januara besplatna... u Beogradu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar