
Mijatović: Eksploatacija litijuma mogla bi da krene 2030. godine, rudarska struka nije protiv
Generalni sekretar Saveza inženjera rudarstva Srbije Predrag Mijatović rekao je da bi kopanje litijuma u Jadru, ukoliko Rio Tinto dobije zeleno svetlo, moglo da krene 2030. godine.
Smatra da, iako Srbiji nedostaju inspektori, postoje instituti koji, u saradnji sa državom, mogu da vrše nadzor nad eksploatacijom, prenosi Insajder.
Ističe i da kod ovakvih projekata uvek postoji potencijalni rizik od uništavanja životne sredine, ali da to ne znači da će se to i desiti u praksi.
Iskopavanje litijuma u dolini Jadra čeka konačnu reč struke, koja je, kako se dosad videlo, podeljena po ovom pitanju.
Tako Mijatović smatra da je projekat "Jadar" potpuno bezbedan za podzemne vode, dok recimo hidrogeolog Zoran Stevanović smatra da je projekat suviše opasan za prirodni rezervoar vode za crne dane u Mačvi.
"Čak ni profesor Stevanović nije decidno protiv ovog projekta, on je rekao da to izgleda tehnički lepo i doterano napravljeno, ali on ima ličnu sumnju da taj projekat može da se bezbedno razvije. Izvorišta u Mačvi se nalaze u aluvionu Drine, koja je udaljena nekih 17-18 kilometara od ovog mesta gde bi se u budućnosti otvorio rudnik. Prema tome, postoji rizik zagađenja tih voda u aluvionu, međutim niko nije objasnio mehanizam na koji će zagađenje da uđe u taj sistem", naveo je Mijatović.
Rudarska struka nije protiv
Upitan kako građani da se osećaju ako stručnjaci nisu usaglašeni oko ovog projekta, Mijatović navodi da rudarska struka nije protiv i da te stručnjake treba slušati.
"Treba verovati onima koji su prvo istražili ležište i koji će tek da naprave projekat eksploatacije, pripreme i dobijanja, tj. tehnološke prerade jadarita u sirovinu. Taj deo struke, koliko sam ja čuo dosad, nije protiv. To je osnovni segment. Ta struka govori da ti bitni ili ključni elementi mogu svi da budu prevaziđeni. Znači, nema 100 odsto sigurnosti, nema 100 odsto ekološke zaštite sredine kada je u pitanju rudarstvo, uvek postoji mogućnost nekog rizika. I vožnja kola je rizik. Dakle, ovo je potencijalno, ne mora da znači da će se desiti uništavanje životne sredine", naveo je sagovornik Insajdera.
Naveo je da u našoj zemlji već dobro rade rudnici olova i cinka.
"A u pitanju su daleko opasniji reagensi koji se koriste za dobijanje tih koncentrata nego što će se u budućnosti koristiti u Jadru. Svi ti rudnici, ta njihova jalovišta i ceo taj sistem je siguran. Radi godinama bez problema. Ne znam u čemu je sad problem ovde odjedanput, pa sad kod Jadra ne može ništa da funkcioniše kako bi inače trebalo da funkcioniše", kaže Mijatović.
Na pitanje ko može da uspostavi nadzor ako znamo da nam nedostaje inspektora u toj oblasti - imamo tek tri rudarska i tri geološka inspektora na republičkom nivou, Mijatović je rekao da je tačno da nam nedostaju ti kadrovi, ali da to ne bi moralo da predstavlja problem.
"Nije stvar da li mi imamo inspektora ili ne. U Srbiji ima dosta kvalitetnih kolega koji rade po različitim institutima, to su i fiziko-hemičari, hemičari i biolozi... Ima nekoliko instituta u Srbiji. Inspektori sprovode nadzor i gledaju pravnu regulativu, da li se u rudarstvu pridržavaju projekta koji je napravljen za rudnik, da li se poštuju sve mere zaštite i ljudi i opreme. Ne samo rudnik, nego svaki proizvodni pogon ima svoja pravila kako se radi, kako se postupa u svim situacijama", naveo je on.
Dodaje da se moraju poštovati sve tehničke procedure i pravila koja važe u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom.
"Konkretno, kada se bude radilo za ovaj rudnik litijuma, tu se moraju doneti odluke ko će nadzirati ceo taj sistem. Postoje instituti, koji u saradnji sa državom, mogu da budu nadzor nad eksploatacijom litijuma na ovom području. Normalno, mora se i primeniti najsavremenija oprema", naveo je Mijatović.
Kod nas najviše litijuma i bakra
Na pitanje na šta računa Evropa iz Srbije, a na šta Srbija može da računa iz Evrope kada je reč o kritičnim sirovinama, Mijatović je kazao da mi nemamo u izobilju mineralnih sirovina, a da su litijum i bakar najviše zastupljeni.
"Litijum spada u grupu kritičnih mineralnih sirovina koji je na spisku kritičnih sirovina koji je napravila ne samo EU, nego i SAD i Australija. To su sirovine koje su neophodne za nesmetan rad, razvoj i rast njihovih industrija. Na spisku EU o kritičnim sirovinama nalazi se blizu 50 sirovina. Najvećim delom su to metalične mineralne sirovine. Među njima je i litijum, ima tu još i aluminijuma, antimona, arsena i ceo jedan niz lantanida, to su retki elementi retkih zemalja. Sve te mineralne sirovine potrebne su za razvoj savremenih tehnologija da bi se postigla nulta emisija CO2 i za obnovljive izvore energije", dodao je Mijatović.
Opširnije o ovoj temi čitajte na Insajderu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
FOTO, VIDEO Legendarni gitarista Stiv Vaj igrom reči čestitao Uskrs: "Vai s' Tinu"
21.04.2025.•
0
Legendarni gitarista Stiv Vaj čestitao je Uskrs na društvenoj mreži Fejsbuk i tom prilikom podelio svoje iskustvo sa proslavom Uskrsa u Srbiji.
Forum beogradskih gimnazija: Škole od sutra neće funkcionisati u punom kapacitetu
21.04.2025.•
0
Predsednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dmitrijević kaže da te škole od utorka, 22. aprila, ipak neće funkcionisati u punom kapacitetu, iako je u pojedinim kolektivima doneta da se nastava održi.
Savo Manojlović: Brnabić povredila Ustav
21.04.2025.•
2
Lider pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović tvrdi da je predsednica skupštine Ana Brnabić izvršila odbijanjem da u skupštinsku proceduru stavi narodnu inicijativu od 36.000 potpisa "povredila Ustav".
Akademska zajednica u pismu premijeru Macutu: Nova uredba ugrožava akreditovane programe
21.04.2025.•
0
Članovi Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti pozvali su kolege iz akademske zajednice da svojim potpisom podrže otvoreno pismo novom premijeru, profesoru Medicinskog fakulteta Đuru Macutu.
Crkvenjakov o blokadi javnog servisa: Simbolično građansko hapšenje RTS-a jer je kršio zakon
21.04.2025.•
0
Bivši generalni direktor RTS-a Aleksandar Crkvenjakov izjavio je da je blokada te medijske kuće "njeno građansko hapšenje jer RTS ne daje realnu sliku stvarnosti".
Protest zbog izbora Dejana Vuka Stankovića za ministra: "Zvižduk dobrodošlice"
21.04.2025.•
3
Inicijativa Pobunjeni univerzitet pozvala je na protest protiv izbora Dejana Vuka Stankovića za novog ministra prosvete.
Novo proterivanje Hrvata iz Srbije: "Morate da napustite zemlju u roku od sedam dana"
21.04.2025.•
27
Nikola Francetić, državljanin Hrvatske koji u Beogradu živi i radi od 2018. godine, proteran je iz Srbije jer policija tvrdi da predstavlja "rizik po bezbednost države".
Koga prati Đuro Macut na mrežama? Nikoga - oglasila se Vlada Srbije
21.04.2025.•
7
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut nema profil ni na jednoj društvenoj mreži, saopštila je Vlada Srbije.
Mladić teško povređen - udaren vozilom stranke ministra Zukorlića
21.04.2025.•
8
Šesnaestogodišnji tinejdžer teško je povređen u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je učestvovalo vozilo iz pratnje ministra Usamea Zukorlić.
Osam godina ne uspevaju da obnove nekoliko kilometara pruge - cena milionska sitnica
21.04.2025.•
6
Kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) započela je 30. marta rekonstrukciju pruge Rasputnica G – Rakovica – Resnik u dužini od 7,5 kilometara.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - pokažite znanje
21.04.2025.•
8
Nova sedmica i novi krug 021.rs dnevnog kviza je pred vama.
Strpljenje i opreznost: Očekuju se gužve na putevima
21.04.2025.•
1
Građani koji su putovali za vreme praznika vraćaju se kućama.
VIDEO: Pogledajte "najbolji dnevnik ikad" - studentski
21.04.2025.•
15
Studenti u blokadi Fakulteta dramskih umetnosti objavili su video pod nazivom "Najbolji dnevnik ikad".
Olivera Zekić: Studenti nisu nadležni da biraju REM niti da gase RTS
20.04.2025.•
26
Portparolka Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Olivera Zekić izjavila je da studenti nisu nadležni da biraju članove tog tela ni da gase Radio-televiziju Srbije (RTS).
Brnabić: "Blokada RTS je krivično delo, blokaderi su sadisti koji maltretiraju žene"
20.04.2025.•
85
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, izjavila je da je blokada Radio-televizije Srbije (RTS) "krivično delo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora".
Novi ambasador SAD u Srbiji Mark Brnović proslavio Uskrs u pravoslavnoj crkvi
20.04.2025.•
8
Novoimenovani ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Mark Brnović proslavio je sa porodicom Uskrs u srpskoj pravoslavnoj crkvi u Finiksu.
VIDEO Šesti dan blokade zgrade RTS-a: Građani pristižu sa hranom, praznična atmosfera u Takovskoj
20.04.2025.•
7
Studenti u blokadi i građani koji ih podržavaju nastavili su da blokiraju zgrade Radio televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici i na Košutnjaku.
Policija podnela krivičnu prijavu protiv motocikliste: Jurio 200 na sat - nasilnička vožnja
20.04.2025.•
3
Policija je zaustavila i isključila iz saobraćaja P.M. koji je na motoputu Valjevo-Lajkovac vozio motocikl brzinom od 202,2 kilometra na čas, na delu puta gde je ograničenje 80 kilometara na čas.
AMSS: Mali broj vozila na putevima širom Srbije, na granicama nema gužvi
20.04.2025.•
0
Uslovi za vožnju su dobri, a na putevima je veoma slab intezitet saobraćaja što je uobičajeno za Vaskrs, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Protesti zahvatili veći deo Balkana, pa utihnuli: Studenti u Srbiji najistrajniji u zahtevima
20.04.2025.•
15
Prvih nekoliko meseci ove godine na Balkanu, obeležili su masovni protesti građana i studenata.
Posle Uskrsa pojačan saobraćaj na svim putnim pravcima
20.04.2025.•
0
Javno preduzeće "Putevi Srbije" saopštilo je da se "nakon Vaskrsa očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na svim putnim pravcima u zemlji".
Komentari 31
Dzoni
Majs
Razumenko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar