
Diskriminacija dece sa invaliditetom u Srbiji: "Svaki uspešno rešen slučaj je korak napred"
Problemi sa kojima se suočavaju deca sa invaliditetom i njihovi roditelji u našem sistemu nisu malobrojni, ali na sve to neretko zna da se doda još jedan element - diskriminacija.

Foto: Pixabay
Izbegavanje uključivanja u zajednicu, predrasude, a neretko i vređanja - situacije su sa kojima se ova grupa građana suočava kako u društvu, tako i u javnim ustanovama.
Novosađanka koja ima sina sa pervazivnim razvojnim poremećajem, sa elementima autizma, ističe da joj je najveći problem diskriminacija i neprihvatanje njenog deteta.
"Teško je dete odgajati u ovom svetu. Nemamo druga ili drugaricu, pojedina rodbina ne dolazi da ga vidi, niti pita za njega. Veliku podršku i pomoć imam od supruga i ćerke, roditelja i srednjeg brata", kaže ona.
Majka deteta sa invaliditetom kaže da joj je glavni utisak to da su ovakva deca u srpskom sistemu nevidljiva i nebitna za sve.
"Iskreno najveći problem naše dece je što nas društvo ne razume, što nemaju druga ili drugaricu sa kime mogu da se druže. A država ili grad nikada nisu imali sluha jer naša deca su nevidljiva za njih", navodi ona.
Pedagoškinja iz Centra za podršku SVEDA Danijela Vuković za 021.rs podseća da niko ne traži da ima invaliditet ili smetnje, već da je to prosto nešto što im se dogodilo ili rođenjem ili tokom života.
"Život je takav da niko ne može zasigurno da zna da li će i kada će u jednom momentu postati osoba sa invaliditetom. Upravo zbog toga je i zabrinjavajuće to što ljudi imaju predrasude kada se susretnu sa detetom ili odraslom osobom sa invaliditetom, a onda i da sebi dozvoljavaju različita ponašanja koja vređaju dostojanstvo deteta, osobe, pa i njihovih roditelja i bližnjih koji se brinu o njima", objašnjava ona.
Ističe da diskriminacija postoji u svim sistemima i državama, ali da je ona naročito vidljiva onim granama koje bi trebalo da pružaju podršku deci ili osobama sa invaliditetom.
"Različite uvrede, ponižavanja, izbegavanja uključivanja osobe ili deteta u zajednicu, davanja sopstvenog suda o tome šta detetu treba i slično. Ne bih da generalizujem, ali je to prosto nešto što se dešava. Svakako da postoje i ljudi i profesionalci koji vode računa o tome kako pristupaju deci i odraslima sa invaliditetom", navodi sagovornica 021.rs.
Srbija je ratifikovala niz dokumenata Ujedinjenih nacija i Evropske unije koja regulišu prava deteta, osoba sa invaliditetom i njihovih roditelja, odnosno staratelja. Međutim, iako su obaveze pravno regulisane, u praksi je to malo teže uočljivo.
Vuković dodaje i da je svest o inkluzivnoj kulturi, politici i praksi slabo razvijena, ali i da se sporo uvode prepisane promene, pa su tako na primer neke rampe toliko strme da bi se i sportista ugruvao, a ne osoba u kolicima.
"O saobraćaju da ne pričam. Mi smo svuda po malo nešto započeli i uradili, ali to nije dovoljno i često nije urađeno kako treba. Svima nedostaje podrška i na svakom koraku bi trebalo da je vidljiv stav države da se mora poštovati ono što već postoji u sistemu, na način da se ne ugrožava lično dostojanstvo deteta sa invaliditetom ili roditelja. Te vidljivosti nema. Zaštitnik građana i Poverenica za ravnopravnost ne mogu sve da reše. U osnovi svačijeg ponašanja je kultura", smatra ona.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković za 021.rs navodi i da su najčešći prijavljivanja diskriminacije ovoj ustanovi upravo u obrazovnim ustanovama.
"Ti slučajevi se pre svega odnose na decu sa invaliditetom koje nekada uključuje neprilagođen plan i program nastave ili nepostojanje adekvatnih učiteljskih ili asistentskih resursa, kao i fizičke prepreke koje u školama onemogućavaju pristup", kaže ona.
Dalje objašnjava da velik problem predstavlja i nepristupačnost javnih usluga i objekata, poput škola, bolnica i drugih javnih objekata.
"Takođe je problem i nedovoljna podrška od strane socijalnog i zdravstvenog sistema. Imali smo i određen broj pritužbi koji su se odnosili upravo na nedovoljnu podršku od strane ovih institucija, nedovoljan pristup terapijama, lekovima, specijalistima i drugim uslugama koje su neophodni za decu sa invaliditetom. Ali smo u najvećem broju slučajeva imali i pozitivan i efikasan odgovor institucija protiv kojih su podnošene pritužbe", objašnjava Janković.

Foto: Pixabay
Podseća i da problem predstavlja i društveni problem, a to je stigmatizacija i marginalizacija dece sa invaliditetom i njihovih roditelja od strane zajednice.
Danijela Vuković podseća i da su Zaštitnik građana i Poverenica za zaštitu ravnopravnosti tu da ukazuju i da rešavaju posebne slučajeve.
"Međutim, kod nas je kultura poštovanja inkluzivnosti i prava sporadična i zavisi od lične kulture, osim u poslovima koji moraju da poštuju pravo deteta ili osoba sa invaliditetom. Od vrtića, pa na dalje, potrebno je podržati stručnjake koji vaspitavaju i obrazuju svu decu", navodi ona.
Podseća i da usluga pedagoških asistenata sa decu sa invaliditetom predstavlja resurs i oslonac svakoj ustanovi da će i diskriminacija biti prevenirana ili da će se rešiti na dobrobit svih.
"Iako ovih asistenata ima u pravilnicima, u praksi ih nemaju ni vrtići ni škole u Srbiji. Ova činjenica govori puno. Priznaćete, obrazovni sistem je osnova kulture", objašnjava sagovornica 021.rs.
Snežana Lazarević iz Inicijative za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S ranije je za 021.rs rekla da diskriminacija dece sa invaliditetom u zdravstvenim ustanovama nije redak slučaj.
"Niko za sebe ne voli da misli da je diskriminator, ali toga ima mnogo zato što ljudi nisu prosto svesni da čine diskriminaciju ukoliko odbiju osobu koja ima invaliditet i ne žele da ga pregledaju. To često čine iz nekog straha i prosto ih upućuju na neke specijaliste ili specijalizovane ustanove koje kao imaju više iskustva - što je nedopustivo. Svako mora da dobije zdravstvenu uslugu tamo gde živi i gde mu je najbliže i zdravstveni radnici moraju da nekako umeju da uslugu pruže svima, pa i deci sa invaliditetom", ističe Lazarević.
Poverenica Brankica Janković ističe da je slučajeve diskriminacije bitno i prijaviti kako pred ovom ustanovom, tako i pred drugim mehanizmima.
"Svaki uspešno rešen slučaj diskriminacije je korak napred. Postupak pred poverenikom je jednostavan i samo podnošenje pritužbe nije komplikovano. Mi u daljem postupku donosimo mišljenje da li je došlo do povrede odredaba Zakona o diskriminaciji i dajemo preporuku kako da se otkloni", navodi ona.
Dalje podseća i da se mogu koristiti i drugi mehanizmi borbe protiv diskriminacije koji su ustanovljeni na primer u okviru školskog sistema, odnosno timovi za prevenciju i zaštitu od diskriminacije i nasilja.
Roditelji deteta sa invaliditetom se i za dodatnu zaštitu svakako mogu javiti i načelnicima ustanova u kojima se dogodila diskriminacija, zaštitnika građana, a ako se to desilo u zdravstvenoj ustanovi mogu se obratiti i zaštitniku za prava pacijenata.
Danijela Vuković podseća i da svi mogu poboljšati svoje ponašanje prema deci sa invaliditetom i njihovim roditeljima kroz kulturu, razumevanje i strpljenje.
"Mi ovo ističemo jer je kod većine, iskustvo sasvim drugačije. Ono što država obezbeđuje, porodice su u većini ostvarile. Ja se nadam da će se unaprediti usluge i u socijalnom, obrazovnom i zdravstvenom sistemu, tako da se ne dovodi u pitanje budućnost deteta sa smetnjama i invaliditetom ni u jednom sistemu. Zato bi trebalo podržati svaku inicijativu koja vodi ka tome", objašnjava sagovornica portala 021.rs za kraj.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Dekani fakulteta o Glišiću: Medijski nastupi javnih funkcionera - korak ka otvorenoj represiji
28.03.2025.•
0
Dekani fakulteta Univerziteta u Beogradu ocenili su kao "skandalozne" izjave nosilaca javnih funkcija kojima se poziva na hapšenje rektora Univerziteta u Beogradu.
Podignuta optužnica protiv četiri osobe zbog narkotika u Surčinu
28.03.2025.•
0
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je podiglo optužnicu protiv četiri osobe zbog sumnje da su 30. januara na teritoriji Surčina držali razne vrste narkotika "radi prodaje".
Šta je DDOR organizovao na Međunarodnom salonu automobila
28.03.2025.•
0
Pedeset i šesti Međunarodni salon automobila i 17. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" uspešno su završeni 26. marta.
Reakcije na izjavu Glišića da rektor Đokić "mora da bude uhapšen": Otvoreno zastrašivanje
28.03.2025.•
0
DS i Kreni-promeni osudili su izjavu ministra u tehničkoj Vladi Darka Glišića koji je rekao da rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić "mora da bude uhapšen".
Nastavnici Pete beogradske gimnazije podneli krivičnu prijavu protiv v.d. direktorke
28.03.2025.•
0
Nastavnici Pete beogradske gimnazije podneli su krivičnu prijavu i zahtev za vanredni inspekcijski nadzor nad radom v.d. direktora gimnazije Danke Nešović.
Marković: Koalicija oko SPS ide na konsultacije s Vučićem o novoj vladi
28.03.2025.•
0
Koalicija Socijalističke partije Srbije, Jedinstvene Srbije i Zelenih Srbije, odgovorila je pozitivno na zvaničan poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića na konsultacije oko izbora nove Vlade.
Na sajtu "Kurira" poruka učesnicima blokada mostova da bi mogli da "zaplivaju u reci"
28.03.2025.•
0
U nepotpisanom tekstu na sajtu "Kurira" navodi se da bi oni koji učestvuju u blokadama mostova mogli da "zaplivaju u reci".
Srbija dobila novih 30 dana odlaganja sankcija za NIS
28.03.2025.•
1
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da je primena američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) odložena za još 30 dana.
Porodice poginulih rudara u rudniku "Soko" traže naknadu štete: Tužba od 24 miliona dinara
28.03.2025.•
0
Advokat porodica osam poginulih rudara u nesreći u rudniku Soko, podneo je tužbu za naknadu štete protiv Javnog preduzeća "Resavica“ na iznos od 24 miliona dinara.
Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta traže odgovornost zbog posete Vučića pacijentima iz Kočana
28.03.2025.•
1
Studenti Medicinskog fakulteta u blokadi zatražili su odgovornost u KCS, zato što su 17. marta u jedinicu intenzivne nege neovlašćeno ušla lica koja su ugrozila privatnost pacijenta iz Kočana.
Kada je rektor državni neprijatelj broj 1: Stranački napadi na prvog čoveka beogradskog univerziteta
28.03.2025.•
19
Beskupulozna hajka na rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića nastavlja se pojačanom žestinom.
Mreža akademske solidarnosti: Uredba omogućava upliv partijskih kadrova na fakultete
28.03.2025.•
1
Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) zatražila je danas od Vlade Srbije da hitno stavi van snage spornu Uredbu o radu univerziteta i fakulteta.
Srbija i Švedska potpisale ugovor o održivim migracionim politikama
28.03.2025.•
6
Komesarka za izbeglice i migracije Srbije Nataša Stanisavljević i direktor razvojnog sektora Švedske agencije za migracije (SMA) Markus Toremar potpisali su danas u Švedskoj ugovor o partnerstvu.
Ministarstvo od direktora škola traži sprovođenje represije: Još jedan u nizu pritisaka
28.03.2025.•
12
Dopis iz školskih uprava Ministarstva prosvete, bez pečata i delovodnog broja, stigao je na adrese osnovnih i srednjih škola širom Srbije.
ProGlas o tome šta treba da budu ciljevi prelazne vlade: Izaći iz krize na nenasilan način
28.03.2025.•
6
Privremena prelazna vlada može biti dobar način izlaska iz krize, ocenjeno je na okruglom stolu predstavnika organizacija civilnog društva u organizaciji inicijative ProGlasa.
Dekanka FPN pisala Evropskom parlamentu: Dignite glas i podržite studente
28.03.2025.•
8
Dekanka Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Maja Kovačević uputila je pismo Evropskom parlamentu.
Ministar u tehničkoj vladi huška na hapšenje rektora BU: Neka Zagorka Dolovac radi svoj posao
28.03.2025.•
24
Ministar za javna ulaganja Vlade Srbije u tehničkom mandatu Darko Glišić kazao je danas da rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić "mora da bude uhapšen".
Nastavak "akcije protiv korupcije": Uhapšena direktorka preduzeća iz Požege
28.03.2025.•
2
Direktorka i pravna zastupnica preduzeća "Ju Ves Komerc" Požega, V.M. (63) uhapšena je u nastavku akcije borbe protiv korupcije.
Srbijavode: Smirivanje vodostaja Jadra do utorka
28.03.2025.•
0
Direktor Javnog vodoprivrednog preduzeća "Srbijavode" Goran Puzović izjavo je danas da je reka Jadar, koja se izlila u zapadnoj Srbiji, na 40 centimetara od vanredne odbrane od poplava.
Ministarka prosvete u tehničkoj vladi nastavlja po svom: Skoro sve škole rade
28.03.2025.•
16
Ministarka prosvete u tehničkoj vladi Slavica Đukić Dejanović rekla je danas da 96 odsto škola u Srbiji radi.
FOTO Kako karikaturista lista Politiko vidi Vučića: Žaba koja se kuva
28.03.2025.•
2
Karikaturista Bart van Leeuwen ilustrovao je za Politiko predsednika Srbije Aleksandra Vučića kao žabu koja se kuva.
Komentari 4
Luka
Toliko "brige države " da se je "uspela" preuzeti evidenciju dece sa retkim bolestima koje je pravilo godinama jedno udruzenje a nije u stanju pored toliko stručnjaka, da napravi sama.
Toliko oglasa i poziva za pomoć u sms porukama za lečenje dece da se treba postideti svaki političar.
Toliko prazne priče i nekakvih zaštitnika prava i gradjana da je svaki prigovor borba kao u finalu Lige Šampiona.
Toliko lekara koji biraju " moderne i isplative " specijalizacije da pedijatara nema dovoljno a npr postoje samo DVA neuro-pedijatra u Vojvodini.
Toliko bačenih para na stadione, sajmove, prezentacije, simpozijume da me je sramota što i ovoliko pišem..
Toliko "jaka" država da ima milijarde za Beograd na vodi i j...ni EXPO a nema za zdravlje svojih gradjana...pardon...po svim parametrima osobe sa
invaliditetom( pogotovu deca) su gradjani drugog reda u ovoj tkz državi.
Ns
Ovde je i dalje despotski mentalitet.
Ljudi ako mogu treba da odu na zapad i zbog sebe i zbog svoje dece.
Pogotovo ako su bilo kakva manjina.
LYBI
Nadam se da će svest pobedijti jer ta djeca i njihovi osmesi na licu su naša zajednička dužnost i obaveza.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar