Sve više kineskih rudara u Srbiji: Njihov rad nepoznanica i za sindikate

U rudnicima Ziđina u RTB Boru zaposleni su uglavnom domaći radnici, ali u rudniku Čukaru Peki skoro svaki drugi radnik je iz Kine, piše sajt Biznis i finansije.
Sve više kineskih rudara u Srbiji: Njihov rad nepoznanica i za sindikate
Foto: Pixabay
Rudari iz Kine su sve brojniji u rudarskim jamama u Srbiji, piše Biznis i finansije.
 
Poslednjih nekoliko godina, kako navodi taj mesečnik, rudnici u Srbiji nude bolje uslove rada, a oni su se posebno popravili u Rudarsko-topioničarskom basenu Bor (RTB) koji je živeo na subvencijama države do decembra 2018. godine, kada ga je preuzela kineska kompanija Ziđin.
"Zarade u Ziđin koperu, koji upravlja tim rudnicima u Boru i Majdanpeku u odnosu na prosečne zarade u Srbiji su pristojne, ali su i dalje male ako se porede sa platama u rudnicima u Evropi i svetu, izuzev zarada u Africi", rekao je Časlav Gavrić, predsednik republičkog Granskog sindikata rudarstva i energetike Nezavisnost.
 
Srbija ima dvadesetak rudnika uglja i obojenih metala - bakra, zlata, olova i cinka. Rudnici sa podzemnom eksploatacijom, uglavnom posluju u okviru Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju Resavica, a površinski kopovi Kolubara i Kostolac su u okviru Elektroprivrede Srbije.
Ziđin koper je vlasnik 63 odsto kapitala u RTB Boru, a preostali udeo je u državnom vlasništvu. Rudnik zlata i bakra Čukaru Peki, nedaleko od Bora je 100 odsto u vlasništvu Ziđin majninga, ćerke firme Ziđin majning grupe koja ga je kupila krajem 2019. godine. Rudnici olova i cinka su Grot kod Vranja i rudnik Gornji Milanovac, i u privatnom su vlasništvu.
 
Gavrić je rekao da su najgori uslovi rada u rudnicima JP PEU Resavica, u koje nije ulagano poslednjih 30 godina. U okviru tog javnog preduzeća posluju rudnik Soko, gde je 2022. godine bila poslednja nesreća, zatim Lubnica, Vrška Čuka, Ibarski rudnici, Rembas, Bogovina, Jasenovac, Štavalj i Aleksinački rudnici koji ne rade.
 
"Ubedljivo najgori položaj rudara i što se tiče zarada i uslova rada je u Resavici, a što je najgore žive na subvenciji države i ne planiraju se ulaganja kako bi se popravili uslovi rada. Zbog prelaska na zelenu energiju i zatvaranja rudnika, niko na njih sada ne obraća pažnju", kazao je on za Biznis i finansije.
 
Istakao je da i kada se planira zatvaranje rudnika mora u njih da se ulaže zbog sigurnosti rada, ali se to u Srbiji ne praktikuje. Razlog za ulaganje u te rudnike je, prema njegovim rečima i to što je ugalj kvalitetniji, kaloričniji, nego u Kolubari i Kostolcu, samo što su manje zalihe.
 
Zbog niskih zarada i teških uslova rada rudari napuštaju Resavicu i dolaze u Ziđin u Boru i Majdanpeku. Početna zarada rudara u Resavici je, kako je rekao Gavrić, oko 55.000 dinara, što je nešto više od minimalne zarade za ovu godinu.
 
U tom preduzeću se oko tri nedelje vode pregovori oko kolektivnog ugovora i u strahu od poslodavca ti rudari ne žele da govore o uslovima rada. 
 
"Na mišiće su dobili od države povišicu od oko osam odsto i pitanje je da li će još nešto dobiti", ocenio je Gavrić.
 
Branislav Manojlović, električar za odlagače na površinskom kopu Kolubara, koji u tom javnom preduzeću radi 18 godina rekao je da su, posle nekoliko godina, zarade prvi put od 1. januara ove godine povećane 11 odsto.
 
"Inflacija je rasla, a naše plate su mirovale. Pre zamrzavanja zarada u javnom sektoru naše zarade su iznosile dva i nešto više republičkog proseka, sada smo se skoro izjednačili sa prosekom. Još nam nije jasno kako se obračunava povećanje od 11 odsto. Ima puno tužbi za poslednje četiri godine zbog manjeg obračuna boda od propisanog", naveo je Manojlović.
 
U kompaniji Ziđin koper prosečne zarade sa povećanjem od 17,2 odsto za ovu godinu, u koje su uključene i zarade menadžmenta, iznose oko 160.000 dinara. Tu platu dostižu uglavnom rudari u podzemnoj eksploataciji.
 
U inostranstvu, prema rečima Garića, zarade rudara nisu ispod 5.000 dolara. 
 
"Uz to, garantujem da su cene na pijaci i u restoranima u Boru dostigle beogradske, kao i cene iznajmljivanja stanova u Boru i Majdanpeku, pa ne može da se kaže da je rudarima nešto skočio standard", rekao je on.
 
Prema njegovim rečima, u rudnicima Ziđina u RTB Boru zaposleni su uglavnom domaći radnici, ali u rudniku Čukaru Peki, skoro svaki drugi radnik je iz Kine.
 
"Pitanje je pod kojim uslovima rade ti kineski radnici, to je nepoznanica i za sindikate. Oni u Boru i Majdanpeku, usred pogona imaju barake, tu spavaju i hrane se, mnogi i ne izlaze odatle i ne odlaze u grad, osim članova menadžmenta", rekao je Gavrić.
 
Predsednik Samostalnog sindikata u Ziđin koperu Vladimir Stefanović rekao je za Biznis i finansije da su radnici i sindikat zadovoljni povećanjem zarada u ovoj godini.
"Prosečna zarada u Ziđinu u Boru 2024. je, prema podacima kompanije bila 144.000 dinara, sa zaradama menadžmenta, a oko 133.000 za radnike. Oni koji su se tek zaposlili imaju zaradu od oko 100.000 dinara, bageristi, vozači kamiona imaju oko 150.000 dinara, a radnici, sa 40 godina staža i minulim radom oko 170.000 dinara. Rudari u jami zarade i oko 200.000 dinara, ali u tu zaradu su obračunati smenski i minuli rad, topli obrok iznosi 17.000 dinara, a regres se isplaćuje mesečno i iznosi 10.100 dinara", rekao je Stefanović.
 
Naveo je da je u Ziđin koperu stranih radnika oko tri odsto, a u Ziđin majningu i firmama podizvođačima više hiljada radnika iz Kine i jedan broj iz Afrike.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • dacic

    20.03.2025 21:13
    kineska provincija sorabija
  • Samo pitam

    20.03.2025 19:29
    Ako je rudnik zlata 100% u vlasništvu Kine, ako celokupno iskopano zlato iznose iz Srbije, ako je više od 50% zaposlenih kineza- koji je tu benefit za državu i građane Srbije?
  • zztop

    20.03.2025 15:39
    Pa šta , svoji na svome ...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija